Petak, 16. jun - Tako to biva u društvu koje trideset godina odbija da se suoči sa svojim moralnim, obrazovnim i kulturnim posrnućem...
Prepisivali na maturi?
Skoro trista đaka?
Čak i o Njegošu???
Ma, nije moguće...
Kakva parada licemjerja, najmasovnija otkako je opismenjavanje narodnih masa prešlo u državnu nadležnost...
Kao da niko nikad ni u jednoj školi ništa nije prepisao.
I kao da su baš sva đeca do mature došla bez prepisivanja.
Sve analizirajući Gorski vijenac i Luču mikrokozmu, stih po stih.
Uz obavezno izučavanje sabranih djela Slobodana Tomovića i Jevta Milovića.
"Gle divnoga sada vidjenija!
Sunce pravde i zemlju ogrija..."
Rekao bi Njegoš.
A ja?
Da ne bi ove eksterne mature nikad ne bismo shvatili da su crnogorsko školstvo svih ovih decenija uništavala đeca, samo to bih imala da kažem.
Ali, kad već pomenuh dvojicu najboljih poznavalaca i tumača Njegoševog djela i života, moram nešto da dodam.
Bojim se da se ni oni ne bi proslavili na ovoj eksternoj provjeri znanja.
Zato što je u trista riječi trebalo utrpati:
1. Osnovne podatke o Njegošu.
2. Na osnovu djela Noć skuplja vijeka i Gorski vijenac opisati pjesničku dušu vladike Rada.
3. Objasniti da li je emotivnost Njegoševa prednost ili mana.
Ajd' nekako ovo o biografiji i pjesničkoj duši, ali za ovo o emotivnosti malo bi im bilo i tri hiljade riječi...
I to samo ukoliko bi im autor pitanja objasnio na kojeg Njegoša misli - na filozofa, književnika, državnika ili vladiku...
I na koje emocije, osnovne kao što su radost, ljutnja, tuga, strah... ili one složene, poput ljubavi, mržnje, zavisti, nade, krivice...
* * *
Subota, 17. jun - Bilo je što je bilo, đaci su odgovorili kako su znali, neki su se pripomogli tuđim znanjem sa telefona...
Ali, neće biti da je ova matura problematična samo zbog đaka, nego - i to drastično više - zbog odraslih.
Naročito onih koji su im nametnuti kao uzori.
Sjeća li se ko još onog dekana što je javno dva puta uhvaćen u prepisivanju, i to mnogo više od trista riječi...
Ili profesorice koja je greškom prepisivala radove svojih studenata ucijelo...
Ili prvog policajca u državi koji je više naslova u medijima dobio zbog optužbi da je plagijator nego zbog svih akcija u suzbijanju kriminala zajedno...
Poduži je taj spisak, mnogi odrasli prepisivači još nijesu registrovani.
Đeca jesu.
Telefone je, kažu, koristilo skoro trista maturanata.
Da se ručno čitko prepiše trista riječi treba najmanje dvadeset minuta.
Da to uradi s telefona ispod klupe, đak mora da se sagne najmanje trideset puta.
Ili više, ukoliko nije sposoban da besprijekorno zapamti deset riječi zaredom.
Je li realno da sve to niko od nadzornika nije primijetio...
I, ko je sad kriv?
Đeca?
Neće biti. Nijesu ona rođena s mobilnim...
Neko im je te pametne telefone kupio i dao u ruke.
Neko im je dozvolio da ih unesu u učionicu i prepisuju.
A ko ih je naučio da prepisuju?
Društvo, čiji su glavari na vlast došli prepisivanjem.
Ali ne iz susjedne klupe nego susjedne države.
I to ne jednog kratkog eseja nego duge crnogorske istorije...
I na vlasti se održali nekim sličnim prevarama.
Ali, nijesu više krali tuđe "znanje", nego nešto mnogo opipljivije.
I učili ostale, uključujući i đecu, da se to zove snalaženje...
E, sad su se đeca te đece samo - snašla...
* * *
Nedjelja, 18. jun - Eksterna matura je od uvođenja problematična i u susjednim državama.
U Hrvatskoj je, još prije desetak godina, pisanje maturskih eseja otvorilo jedan problem mnogo teži od prepisivanja.
Bubanje, tj. učenje napamet usmenih eseja profesora.
- Senzacionalan uspjeh hrvatskoga školstva, na uzorku od stotinu djece u Zadru dokazano da su naši pedagozi u stanju serijski proizvesti učenike sposobne da napišu skoro pa identične eseje - pisao je tada Predrag Lucić.
Nakon otkrića da je na državnoj maturi čak stotinu gimnazijalaca u svojim interpretativnim esejima o Balzakovom Čiča Goriju koristilo iste rečenice, javila se sumnja u masovnu prepisivačinu.
Međutim, ustanovljeno je nešto puno gore: da su državni maturanti bili istrenirani da napišu baš takve radove i da je sve njih trenirala ista profesorica.
- Ona je - kaže Lucić - uspjela obuzdati dječju maštu i svoje učenike istrenirati da esej ne napišu kao književnu vrstu koja podrazumijeva slobodu interpretacije, nego da ga ispišu kao da popunjavaju formular.
Otuđeno pisanje kojim se dokida slobodno čitanje, tako je ugledni kolumnista objasnio "fabrikaciju istosti"...
A profesorica?
Uprkos istrazi i javnom brukanju, ostala je dosljedna svom pedagoškom izumu.
- Jamčim vam da će moji učenici koji su sad u drugom razredu gimnazije, kad za dvije godine izađu na državnu maturu, opet napisati iste eseje - poručila je na kraju afere.
* * *
Ponedjeljak, 19. jun - Te 2011. i u Crnoj Gori se dogodilo "uvježbavanje otuđenog pisanja kojim se dokida slobodno čitanje".
Na prvoj eksternoj maturi učenici su, pretežno, odabrali temu: „Grafiti - vandalizam ili umjetnost“.
Jedno od usmjeravajućih pitanja, vezanih za grafite neprimjerene sadržine, bilo je da li oni učenike ispunjavaju stidom.
- Takvi grafiti me ispunjavaju nelagodnošću i rezignacijom - napisao je jedan odličan i veoma pismen maturant.
Dobio je - trojku!
I izjednačen sa onima koji su odgovarali kao da popunjavaju upitnik.
I nije bio jedini, ta eksterna matura ostala je zapamćena po pobjedi prosječnosti.
Ali, to je bilo prije dvanaest godina, sad je mnogo bolje.
Nije, i ne potvrđuje to samo velika nego i mala matura.
Ne znam je li ko pročitao što piše na sajtu Ispitnog centra u uputstvu za bodovanje znanja CSBH jezika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole...
Ja jesam, i sad ću da prepišem.
- Gramatičke i pravopisne greške treba zanemariti, osim ako je cilj zadatka provjera određenog gramatičkog ili pravopisnog pravila.
Nije moguće?
Jeste: shema-za-9.-razred-jun-2023(1).pdf...
* * *
Utorak, 20. jun - Kamo sreće da je i izvjestilac Evropskog parlamenta Tonino Picula kod nas polagao eksternu maturu... Ili bio u prilici da na pripremne časove ide kod već pomenute profesorice iz Zadra...
Od koga je, ili iz čega, prepisivao zaključke današnjeg nacrta izvještaja za Crnu Goru - pojma nemam, ali ako ovaj dokument ikad bude preispitan u nekom ispitnom centru dobiće - mršavu dvojku.
- Crnogorski predsjednik, novi parlament i Vlada treba da se usredsrijede na ključne reforme da bi država napredovala u evropskim integracijama - naveo je Picula na početku izvještaja.
Da je bar Ustav prepisao kako treba, shvatio bi da su za ključne reforme u Crnoj Gori ključne, i to ovim redom, ove grane vlasti: zakonodavna, izvršna i sudska.
Predsjednik države po tom pitanju nema baš nikakva ovlašćenja, ako se u njih ne računa ukaz o proglašenju već usvojenih zakona.
Ali, on čak ni o tom ukazu ne može samostalno da odlučuje.
Može samo da bira vrijeme njegovog donošenja, hoće li to da uradi prije ili poslije ponovljenog izjašnjavanja Skupštine...
Mogao je i izvjestilac Picula da bira kojih će desetak uzroka zaostajanja Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom navesti u ovom izvještaju.
Odabrao je, među ostalim, crkveno pitanje.
- Sa zabrinutošću primjećujemo potpisivanje Temeljnog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom usred kritika civilnog društva i političkih neslaganja - ponovio je prošlogodišnje stavove nekih NVO i partija.
Ove godine je na taj Temeljni i bog zaboravio...
Izvjestilac Picula očigledno nije.
Ali jeste, nažalost, zaboravio nešto mnogo važnije - stav Evropske unije o tom ugovoru.
Saopštio ga je komesar EU za proširenje dva mjeseca nakon potpisivanja:
- Ne mislim da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC negativno uticalo na ovogodišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore. Rješavanje tog pitanja može dovesti do jače stabilnosti...
Tako je govorio Oliver Varhelji u oktobru prošle godine...
Devet mjeseci kasnije, Tonino Picula je ipak zabrinut.
Zbog ugovora? Ma kakvi, za brigu mu je očigledno vraćanje protivnika tog ugovora u Vladu, uprkos izbornoj volji iskazanoj tri puta nakon potpisivanja.
Zato je, valjda, i pobrkao lončiće podržavajući u iste opanke i Ustavni sud i održavanje lokalnih izbora u 14 opština u istom danu.
Iako je Ustavni sud izmjene zakona koje su to omogućile proglasio - neustavnim...
* * *
Srijeda, 21. jun - Odluku da Rade Milošević ne treba da bude u pritvoru Ustavni sud je donio još prije sedam dana, ali on je na slobodi tek od danas.
Dok je bio u pritvoru, istraga je proširena "na još nekoliko lica", saopšteno je iz Specijalnog tužilaštva.
Rogobatno je to saopštenje, nijesam uspjela da shvatim ono što me najviše zanima.
A baš me kopka je li pritvoren, ili bar saslušan, neko iz ANB-a nakon što joj je "kroz noge" prošao onaj kamion duvana za koji je Milošević sumnjičen u medijima...
Ako se ispostavi da je za volanom, u stvari, bila ANB - Rade Milošević će biti oslobođen...
Što ako bude osuđen?
Ništa, kapa dolje. Ali ne sudećim novinarima i sudijama.
Nego Radu Miloševiću.
Zbog toga što je za samo mjesec uspio da formira brojnu, jaku i dobro organizovanu kriminalnu grupu.
I od šverca duvana zaradi milione.
A onda o tome prikupi svu dokumentaciju, ode u tužilaštvo i prijavi - samog sebe...
Bonus video:
