Ruska invazija na Ukrajinu traje više od 500 dana uzrokujući užasnu nepotrebnu smrt desetina hiljada Ukrajinaca i Rusa. Ruski predsjednik Vladimir Putin, nezadovoljan stepenom uništenja civilnih, vjerskih i objekata kulturne baštine širom Ukrajine, i ljut što se ponosni ukrajinski narod ne predaje pred njegovom brutalnom agresijom, koristi sada i hranu kao oružje odlukom da se Rusija povuče iz Crnomorske inicijative za žito i napadima na skladišta ukrajinskog žita namijenjenog za izvoz na svjetsko tržište. Ovaj bezobzirni čin dovodi u opasnost živote nebrojeno mnogo običnih ljudi širom svijeta, posebno siromašnih i onih koji žive u dijelovima svijeta gdje nemaju dovoljno hrane.
Ukrajina je dugo već jedan od najvećih svjetskih izvora žitarica, koje se najvećim dijelom otpremaju iz zemlje preko crnomorskih luka. Kako bi kaznila hrabri ukrajinski narod za herojsku odbranu od njene agresije, ruska vlada sada namjerno odlučuje da ugrozi globalnu bezbjednost hrane i stabilnost cijena u Africi, Aziji i drugim regionima koji zavise od izvoza iz tih luka. Ruska vlada je time bezobzirno izabrala da nanese štetu milionima običnih ljudi širom svijeta, koji žive hiljadama kilometara daleko od Ukrajine, potencijalno dovodeći u rizik njihove živote, u cilju ostvarenja svojih agresivnih namjera da dominira svojim susjedom.
Crnomorska inicijativa za žito, godinu star ugovor koji su sklopile Ujedinjene nacije i Turska kako bi se osigurao protok žitarica i druge prehrambene robe iz ukrajinskih luka, omogućio je isporuku gotovo 33 miliona metričkih tona ukrajinskog žita i prehrambenih proizvoda. Osim povećanja globalne bezbjednosti hrane, taj ugovor je pridonio stabilizaciji i snižavanju cijena hrane gotovo 20 odsto, nakon što su cijene skočile poslije ničim izazvane i brutalne masivne ruske invazije na Ukrajinu.
Uprkos uspjehu dogovora, 17. jula 2023. Rusija se povukla iz Crnomorske inicijative za žito, a kao rezultat toga cijene žitarica su naglo porasle. Ali Rusija nije tu stala nego je pojačala napad na bezbjednost hrane ciljajući silose za žito i drugu lučku infrastrukturu u Ukrajini i prijeteći teretnim brodovima trećih zemalja da će biti mete njenih napada ako pokušaju da utovare žito iz ukrajinskih luka. Ovo je ozbiljno pitanje i ne može se posmatrati samo kao spor između Ukrajine i Rusije. Zapravo, u okviru Crnomorske inicijative, Svjetski program za hranu UN-a, koji pomaže da se prehrane ljudi širom svijeta, nabavio je više od polovine ukupnog pšeničnog žita iz Ukrajine. Stvarnost je jasna – svijetu je potrebno ukrajinsko žito.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative podići globalne cijene žita 10-15 posto. Svaki postotak povećanja cijene žita gura hranu van domašaja ugroženih dijelova svjetske populacije. Osim toga, Rusija koristi povećane cijene za vlastiti izvoz, dok ukrajinsko žito drži van tržišta i uskraćuje ljudima širom svijeta osnovnu hranu, prijeko potrebnu za preživljavanje.
Rusija je preduzela ove radnje u trenutku kada svijet već doživljava alarmantan porast nesigurnosti hrane zbog sukoba i učinaka klimatskih promjena. Više od polovine hrane i dvije trećine pšenice iz Crnomorske inicijative za žito ide u zemlje u razvoju, uključujući neke od prehrambeno najnebezbjednijih regiona na svijetu poput Roga Afrike, Sahela, Jemena i Avganistana. Inicijativa je pomogla da se smanje poteškoće u najsiromašnijim zemljama svijeta dopremanjem žita na svjetska tržišta i doprinoseći nižim cijenama hrane za sve. Bez ove inicijative, globalna bezbjednost hrane trpi, što rezultira još većim brojem žrtava ruske brutalne agresije na njenog suverenog susjeda.
Uprkos lažnim tvrdnjama Rusije o suprotnom, Sjedinjene Države nijesu uvele sankcije na izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda. Razlog je posvećenost Sjedinjenih Država globalnoj bezbjednosti hrane. Ruski poljoprivredni izvoz se vratio na predratni nivo. Isto tako, UN je olakšao ruski izvoz hrane, koordinirajući s privatnim sektorom i Sjedinjenim Američkim Državama, EU i Velikom Britanijom, kako bi odgovorili na bilo koju zabrinutost Rusije, iako se sankcije G7 ne odnose na ruski izvoz hrane i đubriva.
Lideri iz cijelog svijeta, uključujući Afričku uniju, Ujedinjene nacije i papu Franja, pozvali su Rusiju da se ponovo priključe Crnomorskoj inicijativi za žito – a isto su učinile i Sjedinjene Države. Rusija mora da prekine svoje okrutne postupke koji štete nedužnim Rusima i Ukrajincima, a sada i nedužnim ljudima koji su hiljadama kilometara daleko od sukoba. Rusija mora da dozvoli isporuku životno važnih žitarica koje hrane milione ljudi širom svijeta. Ona mora da prestane da napada skladišta žita i luke i mora da prekine da prijeti brodovima zemalja koje ne učestvuju u ratnom sukobu. Jednostavno rečeno, Rusija mora da prestane da koristi hranu kao oružje.
Autorka je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori
Bonus video:
