Uvesti Zapadni Balkan u Evropsku uniju: to je zadatak naše, a ne naredne političke generacije. Balkan je dio Evrope, i uvijek je to bio: nijedna politička granica ne može promijeniti ovu geografsku, istorijsku i kulturnu stvarnost. Narodi na Balkanu su evropski: oni zaslužuju iste prilike, istu zaštitu i prava kao i svi drugi građani ovog kontinenta. Evropska unija neće biti cijela dok god ovaj region u srcu Evrope ne bude ujedinjen, kao dio naše zajednice.
Tokom protekle godine, zemlje „zapadnobalkanske šestorkeˮ i Evropska unija približile su se jedna drugoj. Mnogi od naših zajedničkih uspjeha bili su nezamislivi do samo par godina unazad.
Nakon manje od decenije od obnove nezavisnosti, Crna Gora je predvodnik na putu evropske integracije, koji donosi jasne koristi za njenu privredu.
Dvije decenije nakon posljednjih ratova, ovaj region je više stabilan i demokratski nego ikada prije. Ipak, regionalna stabilnost i rast i dalje su krhka postignuća. Politički nesporazumi često su imali primat nad ostvarivanjem interesa građana. Obećanja o boljim uslovima za život nisu uvijek bila praćena stvarnim i primjetnim napretkom. Složeno međunarodno okruženje, praćeno novim izazovima, uz spor ekonomski oporavak i mijenjajuću globalnu ravnotežu moći, stavljaju dodatni pritisak na krhki region. Ponekad smo imali utisak da se ni sami mir ne može uzeti zdravo za gotovo.
Svi imamo isti interes da mir na Zapadnom Balkanu bude nepovratan, kao i da se ostvari društveni, ekonomski i demokratski napredak. Ako se to desi, napredak ka članstvu u Evropskoj uniji takođe će biti nepovratan. To je ključno koliko za Evropsku uniju toliko i za građane i lidere na Zapadnom Balkanu.
Da bi doprinijela ovim ciljevima, EU i njene države članice treba da sarađuju sa svim prijestonicama u regionu. Zato ove ću ove nedjelje posjetiti cijeli region Zapadnog Balkana, kako bih se sastala sa liderima i građanima u Podgorici, Sarajevu, Skoplju, Beogradu, Tirani i Prištini.
Željela sam da tokom ovog putovanja posjetim svih šest gradova, da to putovanje zaista bude regionalno. Svaka od zapadnobalkanske šestorke ima svoj identitet, svoje izazove i težnje. Ali je takođe jasno da saradnja, dijalog i pomirenje pozitivno utiču kako na svakodnevni život građana tako i na put ka članstvu u Evropskoj uniji u cijelom regionu.
Dobri odnosi koje Crna Gora ima sa svim svojim susjedima pokazuju da je saradnja moguća i da je ona izvor novih prilika za rast i razvoj ljudskog kapitala.
Narednih dana posjetiću univerzitete i slušati o frustracijama i nadama balkanske omladine: njihova vizija je ključna za oblikovanje sadašnjosti i budućnosti, oslobođenih predrasuda i animoziteta iz prošlosti. Sastaću se sa svim vladama, obratiću se nacionalnim parlamentima tamo gdje još nisam imala priliku da to uradim ranije: a parlament je centar svake demokratije, gdje kreatori politika moraju da pokažu odgovornost i da odgovore na potrebe građana.
Jer naš zajednički posao je upravo o tome. Reforme u svakoj od zemalja nisu važne zato što ih vlade ili Evropska unija žele, nego zato što one mogu napraviti značajnu razliku u životima toliko ljudi u ovom regionu.
U Crnoj Gori, bolji pravosudni sistem i ozbiljna borba protiv korupcije ključni su za privlačenje više stranih investicija. Viši standardi zaštite životne sredine privućiće više turista da posjete ovu prelijepu zemlju.
Ubrzavanje ovih reformi je zadatak naše generacije. Ako želimo da ostvarimo vidljive i opipljive rezultate za naše građane i da poboljšamo kvalitet života ljudi, moramo da ojačamo našu saradnju danas, ne sjutra.
To je naša sopstvena odgovornost širom Evrope, kako unutar Evropske unije tako i na Zapadnom Balkanu.
Autorka je visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije
Bonus video:
