STAV

Djeca su nas upozorila: Vrijeme nam ističe

Klimatski protesti djece i mladih treba sve da nas inspirišu na akciju tokom narednog samita UN
952 pregleda 0 komentar(a)
Sa protesta u Londonu, Foto: Reuters
Sa protesta u Londonu, Foto: Reuters

Desetine hiljada mladih ljudi prošle sedmice je izašlo na ulice sa jasnom porukom svjetskim liderima: reagujte odmah i zaustavite uništavanje naše planete i naše budućnosti.

Ta djeca su shvatila nešto što je izgleda promaklo starijima od njih: mi se borimo za svoje živote, i tu bitku gubimo. Vrijeme nam ističe - nemamo više vremena za gubljenje. Odgađanje suočavanja sa klimatskim promjenama jednako je opasno kao poricanje postojanja tog globalnog problema. Moja generacija nije uspjela da pruži valjan odgovor na dramatične izazove klimatskih promjena. To snažno pogađa mlade i nije ni čudo što su bijesni.

Uprkos višegodišnjim diskusijama, emisije štetnih gasova dostižu rekordne nivoe na globalnom nivou, bez nagovještaja da će trend biti zaustavljen. Koncentracija ugljen dioksida u našoj atmosferi je na najvišem nivou u zadnjih 3 miliona godina. Zadnje četiri godine bile su najtoplije otkako se vrše mjerenja, a zimske temperature na Arktiku su porasle za 3-4°C u zadnjih 50 godina. Nivo mora raste, koralni grebeni odumiru i sve češće smo svjedoci smrtonosnog uticaja klimatskih promjena na zdravlje, kroz zagađenje vazduha, toplotne talase i rizike po bezbjednost hrane.

Srećom, imamo Pariški sporazum - vizionarski, održiv i dugoročan politički okvir za zaustavljanje klimatskih poremećaja. Ali, sam sporazum je besmislen bez odlučne akcije.

Zbog toga sam pozvao sve svjetske lidere na samit o klimatskim akcijama u septembru ove godine da razgovaramo o konkretnim i realističnim planovima za dodatne napore svih zemalja do 2020. godine sa ciljem da se emisija gasova sa efektom staklene bašte smanji za 45% tokom naredne decenije. Dugoročni cilj je postizanje nulte neto emisije do 2050. godine.

Samit će okupiti predstavnike vlada, privatnog sektora, civilnog društva, lokalnih vlasti i drugih međunarodnih organizacija, kako bi razvili ambiciozna rješenja u šest oblasti: obnovljiva energija; smanjenje emisija; održiva infrastruktura; održiva poljoprivreda i upravljanje šumama i okeanima; otpornost na klimatske promjene; i investiranje u „zelenu“ ekonomiju.

Najnovije analize pokazuju da ako reagujemo odmah, možemo smanjiti emisije ugljen dioksida u roku od 12 godina i ograničiti globalno otopljavanje na 1,5°C. Ako nastavimo putem kojim sada idemo, nemoguće je predvidjeti posljedice.

Akcija protiv klimatskih promjena od suštinske je važnosti za sprečavanje egzistencijalne prijetnje. Ali, ta akcija košta. Zato akcioni planovi ne smiju stvarati dobitnike i gubitnike ili doprinositi ekonomskoj nejednakosti: oni moraju biti pravedni i stvarati nove prilike za one koji trpe negativne posljedice, u kontekstu pravedne tranzicije.

Biznis je na našoj strani. Efikasna klimatska rješenja mogu ojačati naše ekonomije i kreirati nova radna mjesta, uz obezbjeđenje čistijeg vazduha, očuvanje prirodnih staništa i biodiverziteta i uz zaštitu životne sredine.

Nove tehnologije i napredna rješenja već sada isporučuju energiju po cijenama nižim od energije dobijene od fosilnih goriva. Solarna i vjetroenergija su sada najjeftiniji izvori nove energije u praktično svim najvećim ekonomijama. Ali moramo pokrenuti radikalne promjene.

To podrazumijeva ukidanje subvencija za fosilna goriva i poljoprivredne prakse koje emituju velike količine ugljen dioksida, i prelazak na obnovljivu energiju, električna vozila i inteligentne klimatske prakse. Takođe, to uključuje određivanje troškova za emisiju CO2 koji kompenzuju posljedice tih emisija, od klimatskih rizika do štetnih posljedica zagađenosti vazduha po zdravlje ljudi. Dodatno, to uključuje i ubrzavanje procesa zatvaranja termoelektrana na ugalj i zamjenu tih radnih mjesta zdravijim alternativama, jer tranzicija mora biti pravedna, inkluzivna i profitabilna.

Ovaj impuls postaje sve snažniji, ljudi postaju svjesni situacije i vidna je nova odlučnost da se ispune obećanja data u Pariškom sporazumu. Samit o klimatskim promjenama mora biti početna tačka za izgradnju budućnosti koja nam je neophodna.

Zaključiću sa porukom onima koji su protestovali prošle sedmice. Ja znam da mladi mogu da promijene svijet, i već ga mijenjaju.

Mnogi od vas su zabrinuti za budućnost. Razumijem vašu zabrinutost i vaš bijes. Istovremeno, znam i da je čovječanstvo sposobno za nevjerovatna dostignuća. Vaš glas mi daje nadu.

Što više vidim vašu predanost i vaš aktivizam, više sam uvjeren da ćemo pobijediti. Zajedno, uz vašu pomoć i zahvaljujući vašim naporima, mi možemo i moramo pobijediti ovu prijetnju i stvoriti čistiji, bezbjedniji i zeleniji svijet za sve.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")