Iako se Ministartvo kulture nije bunilo ni kada je Srbija kandidovala, pa krajem novembra upisala pjevanje uz gusle kao nematerijalnu baštinu čovječanstva, crnogorske ustanove kulture sada najavljuju da će možda i Crna Gora naknadno upisati to nematerijalno blago na istu Uneskovu listu.
Mada je mogućnost zajedničkog upisa praksa u Unesku, Crna Gora o tome razmišlja, slučajno ili ne, tek nakon nastupa guslara u crnogorskoj nošnji na otvaranju Kulturnog centra Srbije “Ivo Andrić” u Pekingu.
Mogućnost naknadnog, zajedničkog upisa pjevanja uz gusle, spomenula je Milica Nikolić, generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za Unesko u Ministarstvu kulture.
"Da, moguće je. Nakon upisa ‘Pjevanja uz gusle’ na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva na sastanku Komiteta za nematerijalnu baštinu održanom na Mauricijusu krajem novembra i početkom decembra, predstavnici Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije i Hrvatske dogovorili su da se priključe upisu, saradnjom na izradi zajedničkog dosijea. U svom završnom obraćanju, predstavnica Srbije istakla je da je dosije otvoren za dodatne upise, a u samom dosijeu koji je Srbija predala, nalaze se informacije da je tradicija prisutna i u pomenutim zemljama”, izjavila je Nikolić za Televizuju VIjesti.
Iako upravo nematerijalna kulturna baština predstavlja najznačajniji aspekt kulturnog nasljeđa koji bi mogao da pomogne da se zajednice preko njega identifikuju, gusle - koje su prisutne u cijelom Dinarskom pojasu, ipak su najkarakterističnije za Crnu Goru i za nju se najviše vezuju - Ministarstvo kulture do sada nije uzimalo u obzir za kandidovanje za listu Uneska. Zato u Ministarstvu razmatraju, npr. mogućnosti priključenja multinacionalnim nominacijama suhozida i mediteranske dijete!
Međutim, nastup guslara obučenog u crnogorsku narodnu nošnju na otvaranju Kulturnog centra Srbije “Ivo Andrić” u Pekingu 29. novembra, uzbunilo je više od dvije sedmice kasnije Ministarstvo kulture i ponukalo ga na reagovanje da je riječ o “krajnje eksplicitnom identitetskom obilježju”, te da su organizatori ovog nastupa “posegnuli u konkretno kulturno nasljeđe Crne Gore, predstavljajući ga kao svoje”.
“Činjenica da je pjevanje uz gusle dio kulturnog nasljeđa više balkanskih naroda, obavezuje, u najmanju ruku, na obazriviju prezentaciju ovog nematerijalnog dostignuća, od one prezentacije koju smo mogli vidjeti prilikom otvaranja Kulturnog centra Srbije ‘Ivo Andrić’ u Pekingu”, stoji u saopštenju.
Crna Gora je ove godine kandidovala prvo nematerijalno dobro za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva - Bokeljsku mornaricu, ali ni ta akcija nije prošla bez kontroverzi.
Uoči kandidature za Unesko, Bokeljska mornarica našla se u žiži javnosti zbog nezadovoljstva Hrvatske građanske inicijative (HGI), koja smatra da u dosijeu za kandidaturu nisu decidno navedeni kult Svetog Tripuna i hrvatski narod. Uslijedila je reakcija premijera Duška Markovića, koji je u odgovoru poslaniku HGI Adrijanu Vuksanoviću kazao da “Crna Gora baštini multikulturalnost, te da svoje nasljeđe tretira integralno, ne dijeleći ga prema nacionalnoj pripadnosti.
Iz Bokeljske mornarice, takođe, su jasno razjasnili da tokom cijele istorije, Mornarica nikada u svom imenu nije imala nacionalni ili etnički predznak.
“Činili su je prirpadnici različitih etničkih grupa, a ne postoje podaci o njenom etničkom sastavu koji mogu biti argument o predominaciji jedne etničke grupe. Ni danas Mornarica ne vodi evidenciju o nacionalnoj i vjerskoj strukturi članova”, saopšteno je tada iz Bokeljske mornarice.
Kako je Milica Nikolić ranije izjavila u razgovoru za “Vijesti”, crnogorski kandidati za nematerijalnu listu baštine Uneska još bi mogli biti i vještina izrade dobrotske čipke i bihorskog ćilima, ali i stočarska tradicija izdizanja na katun (katunovanje). Lista je otvorena za sve predloge koje oslikavaju vjekovnu tradiciju Crne Gore.
Bonus video:
