Poljski književnik Adam Zagajevski četvrti dobitnik je međunarodne nagrade „Književni plamen“ za 2018. godinu, saopšteno je juče iz izdavačke kuće „Nova knjiga“.
Odluku je donio žiri kojim je predsiedavao peruanski nobelovac Mario Vargas Ljosa, a članovi su profesori Aleksandar Jerkov, Sonja Tomović Šundić, Siniša Jelušić i direktor i urednik „Nove knjige“ Predrag Uljarević.
„Zagajevski je pjesnik i mislilac, znalac kultura i posrednik iskustva evropskog Istoka i Zapada“, navodi se u obrazloženju žirija.
Rođen u Sovjetskom savezu, zapravo Ukrajini, odrastao i školovao se u Poljskoj, živio je i radio, bio u posebnoj vrsti izbjeglištva, u Francuskoj, Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama, Zagajevski je više godina bio kandidat za Nobelovu nagradu.
„On je visoko nagrađivani svjetski, evropski i poljski pjesnik, vrsan esejista, prevodilac, pa i prozaik, pisac oštre ali ne i besomučne kritike, dalek stereotipnom odnosu i prema prošlosti i političkoj sadašnjici, oštar kritičar svoji prethodnika, velikih poljskih pesnika, ali i neko ko je umeo da odbaci svoje mladalačke zablude i preterivanja“, smatra žiri “Književnog plamena”.
Zagajevski je, kako se navodi u obrazloženju, posvjedočio volju da stvaralački i samokritički, šireći kulturne osnove, vidi i svijet i sebe.
U djelu Zagajevskog, naglašava žiri, velika književna imaginacija je zatečena u riječima koje čuvaju najbolju tradiciju percepcije i refleksije u otmenosti i odmjerenosti lirskog izraza.
„Književni plamen je tako nagrada koja ukazuje na još jedan umjetnički bitan opus, na djela i autora koji jasno pokazuju šta je vrijednost umjetnosti, šta je njeno pozvanje i u savremenom svijetu, kako umjetnost i kritički stav samo kada idu zajedno čine skladnu vrednosnu cjelinu“, stoji u obrazloženju.
Nagrada će autoru biti uručena početkom 2019. godine.
Osim Marija Vagasa Ljose 2015. godine, dobitnici ove nagrade su za 2016. italijanski pisac Klaudio Magris i za 2017. godinu nobelovac Orhan Pamuk.
Prethodna tri dobitnika su prozni stvaraoci u čijim opusima proza i esejistika stoje u središtu književnog djelovanja, što je u određenoj mjeri ostavilo otvoren prostor prije svega za nagrađivanje i pjesničkog stvaralaštva.
Imajući to na umu i gledajući kako se nagradom “Književni plamen” polako iscrtava jedna mapa književnog svijeta, žiri je uz vođstvo predsjednika pogledao u pravcu lirskog stvaralaštva, ali i esejistike i kulturnog posredovanja, pri tome je uz uvažavanje geopoetike i razlika kultura pogledao u pravcu slovenskih i istočnih predjela.
Tako je u svom radu žiri na inicijativu velikog pisca prepoznao visoke vrijednosti i izuzetnost poezije i esejistike čuvenog poljskog pjesnika.
Bonus video:
