Lìmpija, spifèrat, ćićibèlo, kaldana, armadur, albeta, škontràdura… ko prvi put čuje ove i slične riječi ostaće u nedoumici o kom jeziku je riječ. Nedoumice nije bilo među prisutnima na promociji knjige “Hercegnovski rječnik romanizama” autorke Marine Stanišić. Poneki Novljani još koriste ove riječi u svakodnevnoj komunikaciji, a one koji su ih zaboravili, kada ih ponovo čuju, podsjete na atmosferu u njihovim porodicama i u gradu od prije pola vijeka.
“Većina nas, na riječi koje su nekada bile svakodnevica i tvorile su onu jedinstvenu melodiju novljanskog govora - nismo pazili. Bili smo NEOBADANI (nepažljivi). I riječi su bez PREŠE (žurbe) i VARDANJA (galame), jedna po jedna PARTILE (odlazile) iz našeg svijeta”, ocijenila je novinarka Vitka Vujnović. A Marina Stanišić ih je nalazila i brižljivo bilježila...
“Na ovaj korak sam se odlučila da bih što duže zadržala i sačuvala naš hercegnovski govor, bokešku književnost, koji “vrcaju” od romanizama, i tako ih učinjela što više dostupnim, posebno mlađoj populaciji. Stanovnici našeg okruženja, ma gdje se našli, na našem primorju, od sjevera do juga Jadrana, moći će koristiti ovaj Rječnik, jer su razlike u pojmovima gotovo neznatne”, ocijenila je Stanišić. Književnik i knjižar Nikola Malović istakao je da se ovo djelo može čitati i kao klasično štivo, pa se u tom slučaju može približiti kako je tekao “društveni krvotok”.
Sa promocije knjige“Hercegnovski rječnik romanizama ima dvije knjige u jednoj, jer je u rječničkoj formi ispisana cijela istorija Herceg Novog. Kada se ovo djelo čita kao klasično štivo, ne kao rječnik, mi kroz objašnjenja, opise i primjene u rečenicama, vidimo kako je izgledao život običnih ljudi i žena u Herceg Novom, ribara oko barke, pomoraca na brodu, što se jelo, pilo, nosilo, kako je tekao društveni krvotok, tokom kojih sve događaja… s fortecama, đardinima, crkvama, kalama i kaletama kao scenografijom, te sa mnogo riječi iz flore i faune, mudrosti, novskih zanimacija i divertimenata”, naveo je Malović i ustvrdio da “iako Marina Stanišić i nije jedina Novljanka koja je mogla da napiše ovaj Rječnik (iako ja mislim da jeste), onda svakako pripada posljednjoj generaciji koja je to mogla”.
“Nastajao u različitim istorijskim periodima, govor hercegnovske regije, sjeverozapadne Boke Kotorske i čitavog priobalja čuva romanizme, koji su prodirali tokom vjekova i tako postajali sastavni dio jezičkog svakodnevlja i dominantnih dijalekata. Za ovako teško i zahtjevno istraživanje autorka se dugo pripremala i zato ga uspješno i realizuje. Svakako da je od pomoći bila mediteranska osjećajnost, romansko obrazovanje i jezički rafinman”, napisao je prof.dr Ratko Božović.
Istoričarka umjetnosti Vladana Kosić uvjerena je da je istraživanje Marine Stanišić namijenjeno “onima koji razmišljaju, onima koji traže, onima koje će provocirati, te će novim pristupima dodati još izraza, i složenijih objašnjenja, ali i ne samo njima”.
Marina Stanišić je u libro Hercegnovski rječnik romanizama smjestila nisku od šest hiljada bisera (riječi) podijeljenih u šest poglavlja: Dični Novljani i Novljanke, Novi grad - bokeški dom, palace, crkve, vjeroispovjesti, fortece, kale i kalete; Čuvena aromatična novska kužina; Flora i fauna Boke; More-modri rumor vječnosti i Novske zanimacije, rabote i divertiškanja.
“Od ovih rječnika romanizama svaki čitalac može da napravi vlastiti, samo ako podvuče i grupiše riječi iz oblasti koja ga zanima. Tako iz ovoga ili iz ovih rječnika mogu da nastanu, kao što sam pokazao i Novski rječnik loših ljudi, i Novski rječnik zdravlja, i mode, i Ribarski rječnik, i Rječnik flore, i Rječnik faune...” poručio je Malović.
Filološkinja vratila riječi koje smo tražili i nismo nalazili
Marina Stanišić, diplomirana je filološkinja (engleski i italijanski jezik). Do sada je objavila dvije knjige - Gulozece iz bokeškog kuvara - obuhvativši i njima ne samo gastronomiju već i tradiciju i običaje. Stalni je učesnik stađunskih fešti NVU Ruke, pridružuje se humanitarnim akcijama, organizovala je pokladske večeri, predstavnik je NVO Bokeška gulozeca...
Bonus video:
