Skupština Crne Gore je na drugoj sjednici Prvog redovnog zasijedanja usvojila Zakon o državnim nagradama i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Riječ je o zakonskim rješenjima kojima su redefinisani profil i koncept državnih nagrada, kao i stvorene normativne pretpostavke za snažniju zaštitu i očuvanje kulturne baštine.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je ukazao da se značaj državnih nagrada ogleda, "ne samo u tome što se njihovim uspostavljanjem na jedan poseban način valorizuje kulturno-istorijski kontekst i nasljeđe, već one predstavljaju i svojevrsni pokazatelj vrednosnih sudova u umjetnosti i stvaralaštvu, koje afirmiše i za koje se određena zajednica zalaže".
“Novim Zakonom zadržali smo pet dosadašnjih državnih nagrada, s tim što im je koncept promijenjen, pa će se tako Njegoševa nagrada i nagrada Petar Lubarda, ubuduće dodjeljivati svake četvrte godine za ukupan stvaralački opus, a ne za jedno djelo, kako je do sada bilo propisano. Trinaestojulska nagrada će se i dalje dodjeljivati kao godišnja i nagrada za životno djelo, ali su preciznije definisane različite oblasti za koje se može dodijeliti, da bi se izbjegla dosadašnja praksa po kojoj je i ova nagrada pretvorena u nagradu za kulturu i umjetnost. Profil nagrada Miroslavljevo jevanđelje i Oktoih ostao je isti, s tim što se sada Miroslavljevo jevandjelje dodjeljuje svake treće godine, što je primjerenije obimu tekuće crnogorske izdavačke produkcije kojoj je i namijenjena", istakao je Bogdanović.
Tokom diskusije o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o kulturnoj baštini, Bogdanović istakao je da će tekst izmjena i dopuna Zakona unaprijediti normativnu osnovu za zaštitu i očuvanje kulturne baštine, i pružiti osnov za izradu nedostajućih strategija u ovoj oblasti.
Bonus video:
