Sačuvano blago dobrotskih palata

Izložba „Sačuvano blago dobrotskih palata” predstavila je dio dragocjenog nasljeđa dobrotske kapetanske porodice Radimir i iznova otvorila pitanja o obavezi zaštite privatnih zbirki i potrebi otvaranja muzeja koji bi u Kotoru sabirao istorijsku, etnografsku i drugu kulturnu baštinu ljudi kotorskog kraja, smatraju organizatori ovog događaja

Postaka je izložena u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu, a svečano je otvorena u četvrtak veče.

O značaju porodice Radimir svjedoče istorijski zapisi i izloženi rodoslov na kome je od XVI vijeka do danas predstavljeno 1300 imena među kojima 124 kapetana, 6 poručnika i 106 mornara. Kako se čulo, članovi ove porodice bili su vlasnici ili zapovjednici na 105 jedrenjaka, pa su dobar dio postavke autorke izložbe Dragana Lalošević i Danijela Đukić posvetile pomorstvu.

„Razlog izlaganja dijela ove bogate i velike porodične zbirke je činjenica što je Zoran Radimir, koji čuva ove vjekovne predmete, u velikom problemu... Naime, svjestan je bogatstva koje posjeduje, svjestan vrijednosti i priče koju priča to bogatstvo, a mi smo smatrali da bi izložba i ponovno izlaganje porodičnog nasljeđa Radimira moglo biti podsticaj da se najzad ozbiljno osmisli njegov dalji život. Iako nam govore o sjajnoj prošlosti, divnoj porodici Radimir i velikom usponu Dobrote, šta je život predmeta ako ne zažive, ne nađu svoje mjesto ili su sakriveni u nekoj od dobrotskih palata“, upitala je Lalošević koja je etnološkinja i rukovoditeljka Muzeja grada Perasta.

Ona je istakla da izloženi predmeti imaju sve uslove da postanu muzejski predmeti.

„Oni su obrađeni, a njih 525 je sa palatom Radimir i Crkvom Svetog Mihovila dobilo status zaštićenog kuturnog dobra“, podsjetila je Lalošević koja je i predstavila postavku:

„U prvom dijelu galerije izloženi su uglavnom umjetnički predmeti, portreti i slike brodova, a tu je i mali detalj salona. Drugi dio postavke vezan je za pomorstvo. U trećem dijelu postavke je najveći dio etnografskih predmeta uglavnom vezan za posuđe i upotrebne predmete, a tu je, naravno, i ono najvrijednije, ono čime se ponosi Crna Gora - jedan od dva sačuvana primjerka cacare, starog oglavka“, navela je ona i dodala da postavku upotpunjuju predmeti koji se svrstavaju u etnografske zbirke, kulturno-istorijske i kolekcije građanskog odijevanja, dobrotske nošnje, kao i zbirka dobrotske čipke sa dobrotskim, bijelim i kombinovanim vezom.

“Ovom dobru pripadaju i suncobrani, štapovi, muzikalije, muzički instrumenti, mjerni instrumenti, oprema domaćinstva, oruđa, filatelija, oprema za pisanje, knjige, fotografije i arhivalije. Ova tradicionalna, pomorska i građanska zaostavština je porodično nasljeđe nastalo upravo u Dobroti u vremenskom nizu od tri vijeka...

Cilj izložbe je na prvom mjestu predstavljanje naše kulturne baštine, kroz čije sagledavanje možemo dobiti jasnu sliku života jedne građanske porodice u prošlosti, njenog značaja i uklapanja, kroz događaje i ličnosti, tokove razvoja cjelokupnog društva toga vremena, sa akcentom na pomorstvo koje je kreiralo sve ostale sfere življenja na obali zaliva”, zapisala je Lalošević.

U ime organizatora izložbe OJU „Muzeji“ prisutne je pozdravio direktor Dušan Medin. On je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa porodicom Radimir.

„Ovo jesu bokeljske teme, ali i vi i mi svi koji se bavimo kulturnom baštinom znamo da nadilaze bokeljski kontekst, nadilaze lokalnu priču, pozicioniraju Dobrotu i Kotor na jedan širi nivo, a to je evropski, dozvolite da kažem i svjetski. U tom smislu je prava privilegija biti domaćin ovakve jedne kolekcije u ovom gradu i želim vam da uživate u izložbi“, kazao je Medin i javno zahvalio prijateljima izložbe Turističkoj organizaciji i hotelu „Astoria“.

Izložbu je otvorila Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine Ministarstva kulture.

„Ono što je za mene posebno važno da se istakne u vremenu brzog života i novih medija jeste filantropija kako bi neko rekao ili kako bih rekla ja - humanost jer je to širi pojam, a znamo da je porodica Radimir tokom svog trajanja dijelila sa drugima. Težeći boljem životu za sebe i svoje potomstvo, dijelila je sa svima koji su se uz njih u tim vremenima našli a ništa zauzvrat nije očekivala. To su osobine koje krase velike ljude koji su jednostavni i tu sa nama, a negdje smo zaboravili da su se generacije u Crnoj Gori podizale na vrijednostima kao što su humanost i čojstvo. Napomenuću da su brojne muzejske zbirke obogaćene i poklonima porodice Radimir, u prvom redu Pomorski muzej, ali i drugi muzeji“, rekla je Martić.

Ona je istakla da veoma obavezuje činjenica što nasljeđe porodice Radimir i kulturna dobra od 525 predmeta i 21 novčića nastalog u Kotoru predstavljaju kulturno blago Crne Gore.

„Od značaja je da razmislimo što raditi sa privatnim zbirkama i važno je da stručna javnost da svoj puni doprinos rješavanju tako važnog pitanja“, zaključila je Martić.

U ime porodice, prisutnima se obratio Zoran Radimir i zahvalio OJU „Muzeji“ na podršci i Ministarstvu kulture čiji su službenici uradili obradu predmeta i njihovo kataloško kategorisanje te dali zvaničnu ocjenu po kojoj su neke od porodičnih zbirki dobile status pokretnog kulturnog dobra.

„Tako su moje zbrike ostale moja briga, ali postale i briga društvene zajednice koja treba da nađe način da ih zaštiti i valorizuje. Mislim da bi nasljeđe porodice Radimir trebalo da bude dio postavke nekog istorijskog ili muzeja grada Kotora, pa ja kao vlasnik ovih zbirki apelujem na gradske vlasti da nađu način da se to riješi. Kotor je svojom kulturom zadužio dosta Crnu Goru, pa vjerujem da vlasti imaju argumente da traže da se stara zgrada zatvora vrati ovom gradu jer bi se u njemu mogle smjestiti i arheološke i etnografske i druge brojne zbirke koje ovdje imamo“, istakao je Radimir.

U muzičkom dijelu programa je nastupila Nevila Klakor koja je na violini izvela Dobrotsko i Škaljarsko kolo.