Iako na slovenačkom jeziku postoje već tri prevoda “Gorskog vijenca”, uskoro će biti objavljen i četvrti.
Spjev najvećeg crnogorskog pjesnika Petra II Petrovića Njegoša na slovenački prevodi istoričar umjetnosti, pjesnik i prevodilac Miklavz Komelj.
Crnogorski pisac, pjesnik i vladar Petar II Petrović Njegoš zanimljiv je slovenačkim intelektualcima i stvaraocima. Godine 2010. je na poziv Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici, njegovo kapitalno djelo “Gorski vijenac” režirao je slovenački reditelj Diego de Brea, deceniju kasnije priprema se novi - četvrti slovenački prevod njegovog najpoznatijeg djela.
Istoričar umjetnosti, pjesnik i prevodilac Miklavz Komelj čitaocima želi da predstavi svoje viđenje Njegoševog djela. Za sada se ne usuđuje predvidjeti reakcije publike. “Ne znam kakav će biti odaziv, ali definitivno je to prekrasna poema za koju bi želio da je što više ljudi upozna “, kaže Komelj. Ne bih se angažovao da ne poštujem pisca i djelo.
“Njegoš mi je pri srcu, intimno ga osjećam već 30 godina, čak je poseban dio mene povezan sa njim. Imao je izuzetan osjećaj za energetiku stiha, izuzetno direktan, moćan način da kaže stvari, ponekad i brutalne, ali sa ekstremnim suptilnostima”, kaže Komelj.
Međutim, prevod “Gorskog vijenca”, temeljnog djela najvećeg crnogorskog pjesnika i vladara, izazov je za Komelja kao prevodioca.
“Njegoš je izuzetno zanimljiv pjesnik od kojeg se može puno naučiti u smislu dikcije, poetike, epskih elemenata. Čak i sada, dok dublje prolazim kroz tekst, divim mu se još više”, dodaje prevodilac, koji posebno voli sljedeće stihove: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi”.
Zbog opisa događaja u “Gorskom vijencu” - ubistva nepravoslavnog stanovništva u staroj Crnoj Gori, mnogi danas dovode u pitanje vrijednost ovog djela.
“Ovo je fantastična, genijalna poema koja se događa u 17. vijeku, ako je želite prenijeti u 21. vijek, postaje zastrašujuće. To je složeno djelo koje, kao što znamo, postaje problematično kada se pokuša postaviti u banalni kontekst”, dodaje prevodilac.
Knjigu će 2021.godine objaviti izdavačka kuća “Beletrina”, koja je potpisala ugovor o saradnji sa Vladom Crne Gore. Tim “Beletrine” želi da što više mladih ljudi pročita Njegoševu poemu.
“To je bio i jedan od razloga što smo se, uz podršku crnogorske vlade, upustili u ovaj projekat”, kaže programski direktor “Beletrine” Aleš Šteger.
“Mislim da će se novo izdanje Njegoša dopasti čitaocima, prije svega mladima koji se nisu susreli sa Njegošem kroz školski sistem, i na taj način su propustili nešto izvanredno u smislu evropske književnosti. Njegoš je sigurno jedan od njenih temeljnih kamena, kojeg smo da nedavno prihvatali zdravo za gotovo, a danas vrlo često nedostaje u slovenačkom prostoru ”, dodaje Šteger.
Bonus video:
