Šezdeset godina pošto je francuski nobelovac Alber Kami poginuo u automobilskoj nesreći u 46. godini, italijanki pisac Đovani Kateli u novoj knjizi tvrdi da su pisca "Stranca" i "Kuge" ubili agenti KGB zbog njegove antisovjetske retorike.
Italijanski pisac Đovani Kateli svoju teoriju je prvi put iznio 2011. godine, pišući za dnevne novine "Korijere dela Sera" kako je u dnevniku proslavljenog češkog pjesnika i prevodioca Jana Zabrana otkrio primjedbe koje sugerišu da smrt Kamija nije bila slučajna, prenosi N1.
Sada, Kateli u knjizi pod naslovom "Kamijeva smrt" proširio svoja istraživanja, piše britanski Gardijan.
Kami je poginuo 4. januara 1960. godine pošto je izdavač Mišel Žalima izgubio kontrolu na vozilom i udario u drvo.
Pisac je preminuo na mjestu nesreće, dok je Žalima umro nekoliko dana kasnije. Tri godine ranije pisac knjiga "Stranac" i "Kuga" dobio je Nobelovu nagradu za "osvjetljavanje problema ljudske savjesti u naše doba".
"Čini se da je nesreću prouzrokovala eksplozija ili da je pukla osovina. Stručnjaci su bili zbunjeni da se dogodila na dugoj i ravnoj deonici puta širokog 10 metara i s malo saobraćaja", napisao je 1978. godine Herbert Lotman u Kamijevoj biografiji.
Kateli vjeruje da odlomak u Zabraninim dnevnicima objašnjava šta se dogodilo. Pjesnik je krajem ljeta 1980. godine napisao da mu je "dobro upućen i dobro umrežen čovjek" rekao kako je kriv KGB.
"Oni su sredili da se guma probuši dok se auto bude kretao velikom brzinom", napisao je Zabrana i dodao da je naređenje izdao Dmitrij Šepilov, ministar unutrašnjih poslova Sovjetskog Saveza, kao odmazdu za Kamijev članak objavljen u francuskim novinama Frans-Tire u martu 1957. godine.
"Čini se da je obavještajcima trebalo tri godine da izvrše naređenje. Na kraju im je to uspjelo, i to tako da do danas svi misle da je Kami poginuo u običnoj saobraćajnoj nesreći. Čovjek je odbio da mi kaže ko je izvor informacije, ali tvrdi da je potpuno pouzdan", napisao je Zabrana.
Kami se javno solidarizovao s mađarskim ustankom u jesen 1956. godine i javno je kritikovao sovjetsku vojnu intervenciju. Takođe je javno pohvalio i podržao ruskog pisca Borisa Pasternaka, kog su smatrali antisovjetom.
Kateli je godinama provjeravao vjerodostojnost Zabraninih rečenica. U svojoj knjizi objavio je razgovor sa Zabraninom udovicom Mari, istraživao je KGB- infiltraciju u Francuskoj i uključio je svjedočenja iz druge ruke kontroverznog francuskog advokata Žaka Veržea.
Katelija je nakon objaljivanja knjige u Italiji kontaktirao italijanski advokat Đulijano Spazali, koji mu je prepričao svoj razgovor s pokojnim Veržeom o Kamijevoj smrti.
"Verže kaže da je nesreća inscenirana. Moje je mišljenje da je Verže imao više dokaza nego što je želio da podijeli sa mnom. Suzdržao sam se od pitanja. Diskrecija je najbolji stav kad se neočekivano potegne vruća tema. Nisam dalje istraživao, ali sjećam se da je Veržes bio uvjeren da je nesreću inscenirao KGB uz odobrenje francuske obavještajne službe", rekao je Spazali Kateliju.
Kateli tvrdi da je Kamijeva otvorenost zasmetala francusko-sovjetskim odnosima, a Kamijev istaknuti lik podsjećao je francuski narod na okrutnost imperijalizma SSSR. I francuska i sovjetska vlada imale bi velike koristi od ućutkivanja tako neugodnog izvora, tvrdi italijanski pisac. Odgovarajuća istraga o tome nikad nije sprovedena.
Kateli kaže da njegovu teoriju nije podržala Kamijeva kćerka Katrin.
Knjiga je ipak objavljenja u Francuskoj, Argentini i Italiji, a podržao ju je i američki pisac i reditelj Pol Oster, koji je Katelijeve argumente nazvao uvjerljivima, prenosi N1.
"Zastrašujući zaključak, ali nakon razmatranja dokaza koje nam je pružio Kateli postaje teško ne složiti se s njim. Zato su 'saobraćajnu nesreća' arhivirali u drugu fioku pod nazivom 'političko ubistvo'. Zato je Alber Kami ućutkan kad mu je bilo 46 godina", napisao je Oster u predgovoru.
"Nadam se da intelektualci neće slijediti staro mišljenje da se radi o običnoj nesreći. Mislim da to dugujemo uspomeni na Kamija", rekao je Kateli, koji pregovara s britanskim izdavačima o engleskom prevodu.
Profesorka francuske književnosti na Kembridžu Alison Finč nije uvjerena u Katelijevu teoriju.
"Među zagovornicima teorije o ubistvu su kreativni pisac i filmski redatelj Pol Oster, češki pisac i prevodilac čiju je porodicu proganjao komunistički režim i koji ima dobar razlog da mrzi komunizam, Jan Zabrana, kontroverzni advokat Žak Verže, koji je branio borce za alžirsku nezavisnost koje su mučili Francuzi, ali i koji je postao ozloglašen jer je branio neodbranjivo. Generalno su ga smatrali otpadnikom i disidentom, a nepouzdanim komentatorom", kaže Finč.
Ona preispituje i sugestiju da je Francuska prećutno odobrila ubistvo.
"To bi značilo da je ubistvo odobreno na najvišem nivou, da ga je odobrio vjerojatno De Gol. Meni je to nevjerovatno. De Gol je i sam bio vješt pisac i imao je veliko poštovanje prema francuskim intelektualcima, pa i prema onima s kojima se nije slagao", napominje ona.
Kateli vjeruje da će ova knjiga podstaknuti iznošenje novih dokaza, prije nego što "talasi vremena prekriju krhke tragove u pijesku onoga što se dogodilo".
Bonus video:
