"Promišljanjem o događajima iz sopstvenog života u samoći koju je odabrao kao stil života i čistilište za novi put, obraća generalno čovjeku, ljudskom biću, čovjeku kao dijelu univerzuma sa društvenim procesima koje samo on, čovjek, i stvara”, kazao je dr Mirko Jakovljević.
On je to rekao sinoć na na autorskoj večeri koja je u bjelopoljskom Centru za kulturu organizovana u čast pisca koji iza sebe šest knjiga, četiri knjige poezije i dvije proze.
“ Komentariše, vjerujući u Boga, uticaj globalnog na lokalna dešavanja i dalje na vjeru, ljubav, na politiku i svakodnevnicu i sve ono što čini život. A misaoni život ne može da postoji bez ljudi, za pisca Ćorića aktuelni trenutak u kome opstaje čovjek, vrijeme u kome je neko upakovao ljude u urbani prostor kome su potrebni konzumenti”, kazao je Jakovljević.
Edin Smailović je podsjetio da je poezija čovjekov pokušaj da dopre do dubine svoje duše, jer „ono što nam je u duši opasnije je od onoga što nam je u mislima”.
“Ali iz nekih razloga moramo zaviriti i tamo, da saznamo ko smo, da plačemo zbog onoga što jesmo ili nismo, da plačemo zbog drugih, da plačemo zbog svijeta, da plačemo što smo se rodili i došli na svijet koji je ovakav bezdušan i hladan, a opet na nama neki čudan način prelijep. Rodoljub Ćorić se rodio u Mojkovcu i tamo je napravio svoju oazu u kojoj stvara, “kazao je Smailović.
„Ne pišem sa željom da oduševim svijet. Niti pišem da moje knjige, mene sitnog i nikakvog, uzdignu na viši staleški nivo...Ne pišem ni da bih stekao ime, niti novac. Toga tek nema u ovoj feli. Moja želja za pisanjem je istureni nagon za vanjskim, jednog unutrašnjeg svijeta...Obeskrvio bih život da mi pero nije došlo u ruke. Crpi iz mene sve strahote i...malo divote, povremeno iz te moje smušene duhovne iznutrice“, kazao je autor.
On je objasnio da je njegovo tihovanje iznjedreno iz druženja sa ljudima, ne prepoznavanje sebe u tim okvirima i povlačenje u osamu su moj filter koji mi daje odgovore, sve odgovore.
“Za one koje ne mogu sam sklopiti i pronaći u svojoj dolini i njenoj tišini sačekam vrijeme da mi ih približi i otkrije djelić po djelić ili odjedanput u punoj istini samo sa neke druge strane i druge perspektive “ istakao je Ćorić.
Njegova djela su prevođena na makedonski, bugarski i ruski jezik. Obavljao je funkciju direktora Centra za kulturu u Mojkovcu, u periodu od 2010 - 2018. godine.
Rodoljub Ćorić je rođen 1068. godine u Mojkovcu.
Objavio je četiri knjige poezije i dvije proze ,,Priručnik samoće“ (2016. godine) i ,,Priručnik samoće II“ (2017. godine). Njegova knjiga poezije “Jedra Sante Marije“ (55 novih pjesama) izašla je u izdanju Obodskog slova iz Podgorice i Štampar Makarija iz Beograda.
Njegova djela su prevedena na makedonski, bugarski i ruski jezik.
Bonus video:
