Direktorica Narodne biblioteke “Stevan Samardžić” u Pljevljima Đina Bajčeta zabranila je autorki i urednici Mariji Knežević objavljivanje teksta “Riječ o pjesmi Koji je ono majko” akademika Matije Bećkovića, u Ljetopisu ove javne ustanove.
To tvrdi Knežević, urednica Ljetopisa Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”, u kojoj radi kao viša bibliotekarka.
Ona se juče zajedno sa članicama redakcije Ljetopisa Stanojkom Ljiljanić i Ivanom Cvijetić, obratila javnosti otvorenim pismom nazvavši ovaj potez direktorice biblioteke “brutalnim političkim aktom koji je presedan u dosadašnjem radu”.
“Bajčeta je, nakon što je usmenim putem urednici saopštila da zabranjuje objavljivanje teksta ‘Riječ o pjesmi Koji je ono majko? Matije Bećkovića’, čiji je autor upravo Marija Knežević, urednik Ljetopisa, sa tom svojom odlukom upoznala i članove redakcije. Saopštila je da je Matiji Bećkoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru zato što ‘govori’ protiv države Crne Gore i crnogorskog naroda, te da tekst o njegovoj pjesmi ne može da bude objavljen u Ljetopisu. U obrazloženju je navela da je zbog ranijeg tolerisanja sličnih aktivnosti (parafrazirano) bila izložena špijunaži koja je dovodila u situaciju da bude pritiskana i kritikovana od rukovodilaca. Navela je takođe da je izvršila konsultacije sa državnim tužiocem koji joj je rekao da se u slučaju objavljivanja pomenutog teksta može desiti ‘da se protiv biblioteke pokrene krivični postupak’. Postavljajući pitanje da li neko od nas želi da ona ostane bez posla na manipulativan način je pokušala da utiče na članove redakcije, ignorišući činjenicu da je posao učiteljice u OŠ ‘Boško Buha’ svojom voljom napustila prije više od četiri godine i prihvatila se funkcije direktora Narodne biblioteke ‘Stevan Samardžić’, prihvatajući time i rizik te odluke”, navodi se u otvorenom pismu.
Bajčeta juče nije željela da za “Vijesti” komentariše tvrdnje svojih koleginica, kazavši da ne može da daje izjave jer nema vremena.
Knežević, Ljiljanić i Cvijetić smatraju da je Bajčeta plasirala potpuno tendencioznu dezinformaciju o pjesniku Matiji Bećkoviću.
“Zabrana ulaska pjesniku u Crnu Goru nije i ne može biti zabrana čitanja i proučavanja njegovog djela. Priče o savjetovanju sa nama nepoznatim ‘državnim tužiocima’ nama ne zvuče ni učeno ni realno. Savjeti državnih i javnih tužilaca morali bi da se iznose javno a ne kao neprovjerene, anonimne i nedokučive konsultacije. Ovako brutalan politički akt presedan je u našem radu i riječ je o situaciji u kojoj se mora zaštiti lični integritet i posvjedočiti stručni autoritet, u okruženju koje te kategorije apsolutno ugrožava. Skrećemo pažnju na činjenicu da je Biblioteka očito „pod okom“ nekih političkih struktura, na način koji ne promoviše slobodu mišljenja i izražavanja, već je sputava. Začeci ovih tendencija mogli su se i ranije uočiti u redovnom radu biblioteke (diskriminacija, zloupotreba ličnih podataka, neadekvatno raspolaganje sredstvima predviđenim za književnu nagradu...), kulminirajući u akte koji sputavaju njeno normalno funkcionisanje. Sem pomenutog, upitan je kvalitet cjelokupnog rada biblioteke u zadnjih par godina, kada je riječ o književnim manifestacijama. Potpisnice otvorenog pisma ističu kako bi se zaustavio sunovrat ustanove u bezakonje i diktaturu i povratio nekadašnji njen ugled, onemogućilo nedolično uvođenje delikta mišljenja stručnog osoblja od strane nestručnih osoba, omogućili uslovi slobodnog stvaralaštva i sačuvali pisci od agresivnog pristupa dnevne politike, smatrali smo neophodnim i potrebnim da reagujemo”, navodi se u otvorenomm pristupu.
U otvorenom pismu Knežević i članova redakcije tvrde da je osim uvođenja cenzure i metacenzure u rad urednika i članova redakcije Ljetopisa Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“, Bajčeta onemogućila i službene komunikacije preko arhive ustanove.
“Obavještavamo javnost, na taj način i upravu Narodne biblioteke ‘Stevan Samardžić’, da zajedno sa naznačenim autorima povlačimo tekstove predviđene za štampanje u ovom broju Ljetopisa: Milić Petrović - 1; Milenko Šarac - 1; Salih Selimović - 1; prof. dr Draga Bojović - 1; Vladimir Gvozdenović - 1; Janko Jelić - 1; Milan Knežević - 1; Ivana Cvijetić - 3; Marija Knežević - 4”, navode na kraju otvorenog pisma Knežević, Ljiljanić i Cvijetić.
Bonus video:
