Svjetska premijera kratkometražnog igranog filma “Diva” francuskog reditelja i scenariste Kristofa Žaroša biće upriličena danas u Baru, u sklopu filmskog programa Barskog ljetopisa. Projekcija će biti održana u 21.30 časova, na Trgu Vladimira i Kosare.
U pitanju je crnogorsko-francuska koprodukcija, sniman na lokacijama u Podgorici, Petrovcu i Kotoru, a završna scena snimljena je u francuskom gradu Miluzu.
”Film ‘Diva’ Kristofa Jaroša je podržan na prvom konkursu Filmskog centra za kratkometražne filmove, a kasnije su projekat podržali i fondovi iz Francuske, kao i Francuski institut iz Podgorice. Vidjećete i u filmu, dvije se kulture prožimaju, a bolji poznavaoci francuskog filma prepoznaće uticaje vrlo prisutne u toj kinematografiji, ali vješto ugravirane i u naš kontekst i sa našim glumcima”, kaže direktor Filmskog centra Crne Gore Sehad Čekić.
Glavna uloga povjerena je crnogorskoj glumici Sanji Popović. Pored nje, igraju i: Pavle Ilić, Ivona Čović Jaćimović, Slavko Kalezić, Vjera Bulatović i Stevan Radusinović. Producent je Marko Jaćimović.
”Film govori o muzičkoj super zvijezdi koja, preživjevši saobraćajnu nesreću, postaje svjesna krhkosti ljudskog bića. Iste večeri na koncertu pokušava fizički da komunicira sa obožavaocima, ali oni ne uzvraćaju već je posmatraju samo kao sliku. Tada shvata da je zatočenica sopstvenog imidža kojoj je sistem konfiskovao život, što je navodi da bježi dok se šou nastavlja bez nje”, navodi se u opisu filma u saopštenju Barskog ljetopisa.
Čekić dodaje da je ovo jedan od projekata koji povezuje crnogorsku sa najvećom evropskom kinematografijom i objašnjava značaj sličnih saradnji.
”Koprodukcije su esencijalne za crnogorsku kinematografiju, kako kroz našu filmsku tradiciju, tako i danas. Kroz koprodukcije diversifikujemo finansijske izvore, podižemo vizibilitet projekata i svih uključenih, a kroz razmjenu se unapređuju znanje i vještine filmskih stvaralaca i ekipe. Konačno, kroz koprodukcije kreiramo i učestvujemo u univerzalnim narativima koji su bitna brana od samodopadljivosti i, zašto ne reći, provincijalizacije. Crnogorski projekti skreću pažnju na sebe i fondova izvan regiona, a poseban pečat tome daje i podrška koju dobijamo od Eurimaža - najuticajnijeg evropskog fonda”, naglašava on.
Ljepote i raznovrstan ambijent koji Crna Gora nudi na malom prostoru je posebno atraktivan za sineaste, pa bi u tom smjeru trebalo i razvijati domaću filmsku industriju.
”Crna Gora posjeduje čarobnu prirodu i obilje kulturnog nasljeđa i neophodno je konstantno raditi na promociji u širim svjetskim okvirima, kako bi i pažnja bila veća. Glavni prodajni adut Crne Gore za inostrane filmske stvaraoce jeste ambijent, ali i prisustvo naših filmova širom svijeta podiže interesovanje za našu zemlju i teme koje istražujemo. Smatram da smo na vrlo dobrom putu”, ocjenjuje direktor FCCG. Na premijeri filma “Diva”, pored reditelja i glumačke ekipe, prisustvovaće i direktor fotografije Dušan Vuleković, kostimografkinja Tijana Todorović i montažer Gojko Berkuljan. Nakon projekcije filma “Diva”, na Trgu Vladimira i Kosare biće prikazana i ostvarenja: “Peloid” reditelja Bojana Stijovića, “Paket See” Dušana Kasalice i rumunsko-belgijske rediteljke Teodore Ane Mihai, “Posjeta” Đorđa Vojvodića i “Obrad” Branislava Milatovića, a nakon toga prisutnima će se obratiti Sehad Čekić.
”Ideja je bila da prikažemo svojevrsni kolaž filmova koje je Filmski centar podržao u prethodnom periodu. Pomenuta ‘Diva’, kao i ‘Peloid’ i ‘Posjeta’ podržani su na prvom konkursu za kratke igrane filmove, a ‘Obrad’ na prvom konkursu za kratkometražne dokumentarne filmove. Tako da je to svojevrsno povlačenje linije i pregled efekta prvih konkursa. Sa druge strane, ‘Paket’ je nastao kroz saradnju Sarajevskog filmskog festivala i filmskih centara iz regiona u okviru projekta SEE Factory, a imao je premijeru na Kanskom filmskom festivalu 2019. Teodora Ana Mihai je ove godine imala premijeru na Kanskom festivalu u okviru sekcije ‘Certain Regard’, a Kasalica će premijeru debitantskog ostvarenja ‘Elegija lovora’ imati na Sarajevskom festivalu, pa smo smatrali da će publici biti interesantno da ima uvid i u njihov prethodni, zajednički film”, otkriva Čekić.
On ističe da su kratkometražni igrani filmovi, s jedne strane, bitna stepenica u izgradnji filmskih autora i profesionalaca, a sa druge predstavljaju vrlo specifičnu umjetničku formu.
”Kratki filmovi su donijeli mnogo lijepih vijesti našoj kinematografiji i kulturi, ali, moguće da je subjektivan osjećaj, izuzetne vijesti za Crnu Goru posljednjih godina uveliko donosi kinematografija. To, svakako, nije u skladu i sa nivoom ulaganja u kinematografiju, ali nadajmo se da će se situacija popraviti. Smatram da je to crnogorska kinematografija u potpunosti zaslužila”, poručuje Čekić.
Ipak, pandemija je uticala na brojne planove što se i dalje osjeća u svijetu filma, ali polako i prevazilazi...
”Dok god visi iznad naših glava neizvjesnost oko novih talasa pandemije, nemoguće je praviti prave projekcije i planove. Za to vrijeme promijeniće se, a već smo svjedoci tome barem u određenoj mjeri, modeli proizvodnje i konzumacije, ali interesovanje za kinematografska djela neće biti dovedeno u pitanje. U prethodnoj godini je snimljen dugometražni film, nekoliko regionalnih serija, kao i veliki broj kratkih filmova, a valja istaći da je snimanje jednog broja filmova odloženo”, podsjeća Čekić. On dodaje da je konkurs Filmskog centra raspisan krajem prošle godine izazvao veliko interesovanje mlađih autora i pružio im priliku da proizvode filmove uz stroge epidemiološke mjere.
”U narednim mjesecima, čak šest filmova snimljenih tokom februara i marta ove godine imaće svoju premijeru”, najavljuje direktor FCCG.
Potrebna bolja finansijska podrška i infrastruktura
Čekić je podsjetio da je Filmski centar prošle godine, par nedjelja prije izbijanja pandemije, u Baru podržao organizaciju CineBar festa tokom kojeg je publika uživala u ekskluzivnoj selekciji filmova iz regiona i svijeta.
"Naravno, i Barski ljetopis je festival lijepe tradicije koji ove godine nudi, prije svega, sadržaje i programe iz Crne Gore. Filmskom centru je izuzetno stalo do publike i tu se naši ciljevi i vizija sa festivalom u potpunosti poklapaju. Nadam se da će i publika osjetiti da se neke stvari u crnogorskom filmu pomjeraju nabolje", poručuje Čekić.
On ocjenjuje da crnogorski filmski festivali mnogo rade na programskoj profilaciji, uprkos komplikovanim okolnostima, a uz to skoro i da nema poklapanja.
"Nastojanjem da publici pruže ekskluzivne naslove svi festivali u Crnoj Gori doprinose obogaćivanju filmskog repertoara, povezivanju sa okruženjem i međunarodnom filmskom industrijom, imaju i posebnu ulogu u razvoju filmske kulture, a pokreću i značajna društvena pitanja koja se tiču ljudskih prava, demokratije, ekologije i slično. S tim u vezi, a imajući na umu i globalne trendove i poziciju i značaj filmskih festivala, neophodno je podići finansijsku podršku i obezbijediti njihovu dalju profesionalizaciju i zadovoljavajuću infrastrukturu", ističe Čekić.
Bonus video:
