"Onaj ko јe savijen nad knjigom, uspravno hoda"

Povodom značajnog jubileja, 140 godina od JU Narodne biblioteke „Njegoš“, koja baštini tradiciju nekadašnjeg Društva nikšićke čitaonice koje je aprila 1881.godine otvorilo vrata „za ljubitelje dobre knige i ljude željnе pisane riječi“, objavljena je monografija o instituciji koja je bila i ostala

Monografiju „Od Društva nikšićke čitaonice do JU Narodne biblioteke 'Njegoš' Nikšić (188 – 2021)“, priredili su prof.dr Nada Tomović, prof.dr Nenad Perošević i mr Sait Šabotić, predvođeni nekadašnjom direktoricom Biblioteke, Renatom Bulajić i urednikom Mihailom Peroševićem.

„Monografija o 140 godina rada i djelovanja Biblioteke u Nikšiću, nije samo istoriografsko tkanje o nastanku i razvoju jedne kulturne institucije, već istovremeno i štivo o pгосesu kulturnog napretka i preobražaja jednog grada i njegovih stanovnika. Formiranjе Čitaonice u Nikšiću, u kome tek što su zamukle puške i prestali da sijevaju handžari, najprije je bilo motivisano željom da se uživa u slobodi, a potom i da se uhvati korak sa tadašnjom modernom Evropom. Iako sa skromnom ekonomskom osnovom, Nikšić je osamdesetih godina XIX vijeka ipak uspio da ostvari jedan veliki san - da se u rukama njegovih žitelja uz drške motike nađu i knjige u modernim koricama i sa dragoсјenim sadržajima koji su krijepili um i tjerali ga na kritičko promišlijanje svijeta oko sebe“, zapisali su priređivači.

Urednik Mihailo Perošević kazao je da će Monografija, na kojoj se radilo pet godina, obogatiti kulturno-obrazovnu istoriografiju kako Nikšića, tako i Crne Gore. Zahvalio se Renati Bulajić jer je riječ o projektu koji je „ona iznijela na svojim leđima, jer je tvrdo vjerovala, bila istrajna, i nije posustajala“.

„Uvijek ću podsjećati na one tri rečenice iz knjige 'Onogošt' Petra Šobajića da su se nakon oslobođenja u Veljem ratu, 18. septembra 1877. godine, izdiferencirala tri centra – Cetinje, kao prestoni administrativni centar, grad ministarstava tadašnjih vanjskih poslova, Podgorica, kao, prirodom stvari, trgovački centar, i Nikšić, koji je bio grad kulture i prosvete. Tako to jeste i to treba da branimo uvijek i gdje god možemo. Nikšić je posle rata determinisan kao privredni centar, što i jeste bio, ali je prevashodno bio grad kulture i prosvjete. I to mu i danas dolikuje“, poručio je Perošević.

Renata Bulajić je istakla da su im prilikom štampanja knjige i finansijske pomoći oko istraživačkog rada pomogli resorno Ministarstvo kulture i Opština Nikšić, kao i da su željeli da Monografija bude neprofitnog karaktera i da sve vaspitno-obrazovne institucije u Nikšiću, kao i svi pojedinci koji to žele u svojim bibliotekama imaju pomenutu publikaciju.

„Znala sam da imamo dobar tim u Biblioteci, koji zna da radi svoj posao, znala sam da grad Nikšić posjeduje adekvatan kadar i stručna lica koja bi nam mogla pomoći u takvoj vrsti posla i naravno da ništa drugo nije moglo da uslijedi nego da vjerujemo u ovaj projekat i da smo sigurni da će on ugledati svjetlost dana. Znali smo u samom startu da će ova vrsta monografije biti dobra baza, dobra osnova, za sve ono dalje što će da se dešava. Ova monografija nije naša, nego vaša, nego svih nas i ovo je projekat svih zajedno. Nadam se da će ovakvih projekata biti još više“, poručila je Bulajić.

Prof.dr Nenad Perošević podsjetio je na istorijat Biblioteke, na činjenicu da je osnivanje Društva nikšićke čitaonice povuklo „lančanu reakciju da Nikšić vrlo brzo, od 1881. pa do kraja 19. Vijeka, dobije još neke značajne institucija kulture“, kao i da su osnivači Čitaonice uzeli učešće i u osnivanju drugih institucija kulture.

„Danas Biblioteku ne možemo gledati kao jednu ustanovu koja baštini ozbiljan knjižni fond, već kao ustanovu koja daje već duži niz decenija ton svim kulturno-umjetničkim dešavanjima u Nikšiću, gdje ili učestvuje ili na sopstvenu inicijativu organizuje mnoge manifestacije koje su postale prepoznatljive i koje Nikšić profilišu na jednu kulturnu kartu Balkana, pa možda i šire. Nikšić treba da bude ponosan na dugo trajanje ove institucije i na njenu ulogu u razvoju kulturnih prilika ne samo Nikšića nego i Crne Gore“, poručio je Perošević.

Mr Sait Šabotić kazao je da je Društvo nikšićke čitaonice „majka i kolijevka brojnih kulturnih institucija koje su nastale u gradu pod Trebjesom, Zahumlja, Nikšićkog pozorišta, brojnih knjižara, štamparija, listova“. Kako je istakao, u instutucijama kakva je bila Čitaonica - učio se život i sticalo znanje.

„Osnovana sa ciljem da oplemenjuje građanstvo, da ne dozvoli da mrak pobijedi svjetlost, Nikšićka čitaonica je оpravdala svoje postojanje iznjedrivši iz svojih redova ugledne 'čitatelje' кoji su zavrijedili da budu na čelu uprave grada i da zauzmu značajna mjesta u političkom životu ondašnje Crne Gore. Nikšićani koji su u Društvu nikšićke ćitaonicе prepoznali njenu emancipatorsku misiju, znali su da onaj ko јe savijen nad knjigom, uspravno hoda, kaо i to da susret sa dobrom knjigom može izmijeniti sudbinu pojedinca i društva u kome se živi“, istakao je Šabotić.

Kako je kazao misija knjige ucinila da je Niksic živio izuzetan kulturni život i da u budućnosti mora težiti tome da knjiga bude jos prisutnija u svakom domu i kutku grada.

Monografiju su fotografijama obogatili Miloš Zvicer i kolekcionar Boško Roganović, čije pojedine fotografije su ekskluzivno prikazane u publikaciji, dok su za lekturu i korekturu bili zaduženi Jelena Jovović i Mihailo Perošević.

Promociju Monografije organizovala je Biblioteka „Njegoš“ uz pomoć Opštine Nikšić, a u sklopu „Septembarskih dana“ i „Nikšićke kulturne scene“.