U svoje vrijeme, firentinski vajar Donatelo iz 15. vijeka smatran je "majstorom nad majstorima", umjetnikom tako tehnički vještim u radu sa nizom materijala, tako umješnim u stvaranju iluzije volumetrijskih oblika sa najsuptilnijim rezbarijama, tako sposobnim da predstavi punu paletu ljudskih emocija i toliko talentovanim da razumije i ugradi umjetničke tehnike antike u svoj rad da su "njegove inovacije uticale na umjetnike 150 godina nakon toga", kaže Arturo Galansino, direktor Palate Stroci u Firenci. "Mikelanđelo, Rafael, Leonardo - svi su ugledali na Donatela."
Uprkos tome, već skoro 40 godina nije bilo veće izložbe posvećene vajarovom radu.
"Renesansa je malo izašla iz mode", kaže Galansino. To će se, napokon, promijeniti u martu 2022, kada se u Firenci u Palati Stroci i u obližnjem Nacionalnom muzeju Barđelo, u kome se nalazi najvažnija kolekcija djela vajara uključujući Davida (nastalog oko 1440. godine), prvu samostojeću nagu mušku skulpturu napravljenu od antike do renesanse.
Manje postavke izložbe vidjeće publika u Gemalde galeriji u Berlinu u septembru 2022. i Muzeju Viktorije i Alberta u Londonu 2023.
"Izložbe u Berlinu i Londonu će predstaviti sopstveni pogled na umjetnika, paralelno sa našim. Ne slažu se svi stručnjaci koji rade na ovim izložbama u svemu, na primjer, oko hronologije njegovih radova. To je ono što ovaj projekat čini uzbudljivim; ima još toliko toga da se otkrije", kaže Galansino.
U Firenci će biti izloženo oko 130 djela, uključujući Donatelove bareljefe za krstionicu u Sijeni i za baziliku Svetog Antonija u Padovi, kao i manje statuete posvećenja, oslikana drvena raspeća i relikvijare. Pozajmice će takođe stići od Detroitskog instituta za umjetnost, Metropoliten muzeja u Njujorku, Muzeja lijepih umjetnosti u Bostonu, Luvra u Parizu i Kunsthistorisches muzeja u Beču, između mnogih drugih. Najvažnije je da će firentinski pregled Donatelovog djela uključiti i brojne slike. "Pokazaćemo kako je Donatelo uticao na svoje savremenike - Bruneleskija, Mazača, Andrea Mantenju, Đovanija Belinija - ali i kako je njegova umjetnička vizija vladala sve do dolaska Karavađa. Ovo nikada ranije nije urađeno", kaže Galansino.
Za Frančeska Kaljotija, koji je kustos izložbe u Firenci, Donatelovom radu je hitno potrebna ponovna procjena.
"On je kolosalan umjetnik, važniji od Đota, Rafaela ili Karavađa, jer su ta trojica napravila revoluciju u tradiciji svog vremena. Donatelo je potpuno raskinuo sa tradicijom, uzimajući inspiraciju iz umjetnosti antike i srednjeg vijeka i miješajući sve te elemente sa sopstvenom vizijom kako bi stvorio potpuno novi jezik za umjetnost."
"On je bolje od bilo kog od njegovih savremenika razumio da je skulptura inertna umjetnička forma. Isprobao je svaku tehniku koju je mogao da smisli da je animira. Zamislite njegovu bronzanu skulpturu Davida. Danas je prikazan tik iznad nivoa očiju, što stvara utisak dječaka koji bulji u svoja stopala", objašnjava Kaljoti.
Ali djelo je napravljeno da stoji na vrhu visokog stuba i, gledano odozdo, Davidov pogled se "preobražava u trijumfalni stav heroja koji gleda dolje, u firentinsku javnost. Nikada mi se ova skulptura nije mnogo dopala dok nisam shvatio da su njene izobličenja namjerna, dok je nisam pogledao onako kako je trebalo da se vidi - odozdo".
Kaljoti se nada da će njegova izložba moći da prikaže Davida onako kako je Donatelo želio da bude viđen, na vrhu stuba. Još jedan veliki izazov u promjeni percepcije javnosti o umjetniku je to što su mnoge njegove skulpture fotografisane iz pogrešnog ugla i tako izgledaju potpuno iskrivljene u udžbenicima istorije umjetnosti, kaže Kaljoti.
Na primjer, njegova proslavljena konjička statua kapetana plaćenika, Gatamelata (1453), u Padovi, uvijek se reprodukuje sa strane. Ali Donatelo ju je napravio da se gleda sa prednje strane. Sav njegov rad treba ponovo fotografisati i ponovo otkriti.
Bonus video:
