Upravo zbog toga što ne postoje konkretne propozicije, forme i pravila prilikom izbora kuratora i umjetnika koji će neku državu predstavljati na prestižnoj smotri savremene umjetnosti, Venecijanskom bijenalu, nerijetko se postavljaju brojna pitanja i problematizuje praksa selekcije.
Uz punu slobodu koju u crnogorskom slučaju ima pojedinac - kurator koji donosi konačnu odluku, nerijetko dolazi i do centralizacije i politizacije umjetnosti, opunomoćavanja ljudi čija se imena ponavljaju, te ponavljanja istih autora.
Venecijansko bijenale, 59. Međunarodna izložba savremene umjetnosti, biće održano od 23. aprila do 27. novembra 2022. godine, a centralna tema je “Mlijeko (od) snova”. U Podgorici su juče saopštena imena umjetnika koji će predstavljati Crnu Goru: Semir Mustafa (pseudonim Dante Bu), Darko Vučković, Jelena Tomašević, Lidija Delić i Ivan Šuković. Ovogodišnja kuratorka Natalija Vujošević već dva puta je kao umjetnica predstavljala Crnu Goru u Veneciji, a ove godine ju je na funkciju kuratorke imenovalo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, na predlog Centra savremene umjetnosti i direktorice Jelene Božović.
Vujoševićeva je odlučila da se Crna Gora predstavi kroz kolektivnu izložbu “Umijeće držanja za ruke”, u prostoru crnogorskog paviljona koji je isti kao i prethodnih godina, iako će umjetnika biti više. Tako će u Palaco Malipijero biti predstavljeni projekti: “Oh, neopisivo me podsjećaš na čovjeka kojeg sam nekad obožavao” Dante Bua, “Meke forme” Darka Vučkovića, “Svaki raj nije izgubljen” zajednički predlog Lidije Delić i Ivana Šukovića i “Guilty Knowledge” Jelene Tomašević.
Na Javni poziv za predlog umjetničkih projekata za predstavljanje Crne Gore 59. Venecijanskom bijenalu umjetnosti pristiglo je 15 predloga, a Vujoševićeva je selektovala četiri za koje kaže da “na najbolji način ispunjavaju kriterijume propisane tekstom konkursa: od umjetničkog kvaliteta, usklađenosti sa temom Bijenala, do tehničke izvodljivosti i racionalnosti pri realizaciji”.
”Selektovani umjetnički radovi na različite načine, kroz prizmu intime i imaginacije promišljaju teme odnosa čovjeka i prostora, čovjeka i tehnologije, kao i budućnosti zajednice. Povezani u cjelinu, u međusobnom dijalogu, sa tačkama susreta i apsolutnog razlaza, odabrani radovi zajednički pripovijedaju priču o mogućim ishodima strepnji i maštanja koje proizvodi nestabilna stvarnost”, navela je Vujoševićeva na jučerašnjoj konferenciji za medije.
Nekadašnji predstavnik Crne Gore, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, Igor Rakčević kazao je “Vijestima” da je u ovakvim situacijama napravljeni izbor samo jedna od mogućih opcija.
”Selekcija umjetnika i umjetničkih projekata kojim će se Crna Gora predstaviti na 59. Venecijanskom bijenalu umjetnosti djeluje mi kao uspješna priča koja eksponira potencijale naše savremene umjetnosti, koji će na pravi način odgovoriti na koncept i temu Bijenala. Umjetnicima čestitam i želim uspješno predstavljanje na Mostri”, poručuje Rakčević.
Vizuelni umjetnik i nekadašnji direktor CSU, Nenad Šoškić, ”Vijestima” je potvrdio da ne postoje konkretna pravila pri izboru umjetnika ili umjetničkog projekta za predstavljanje na Bijenalu.
”Venecijansko bijenale je promijenilo sistem u odnosu na ranije godine kada je komesar ujedno bio i neko ko bira umjetnika. Zadnjih nekoliko Bijenala pod pojmom komesar smatra se onaj koji se bavi produkcijom, a kurator je taj koji bira umjetnike. CSU je, kao i dok sam ja bio direktor, komesar Bijenala. Tada sam ja kao direktor nosio tu funkciju, a kuratori bili zaduženi za izbor umjetnika. Izbor umjetnika ili umjetnikâ je autonomni izbor kuratora/ke. Svakako, postoje različiti sistemi. Mi smo radili tako što je kurator birao umjetnike nakon javnog konkursa. Kurator odlučuje zajedno sa timom iz Centra, ali na kraju on ili ona, ima glavnu riječ o tome ko ide na Bijenale, što i jeste njegov posao i izbor. Ne postoje pravila kojih se neophodno pridražavati u tom procesu. U nekim zemljama u regionu se drugačije konkuriše, na primjer negdje kurator i umjetnik konkurišu zajedno kao tim, a postoji druga komisija koja bira projekat. Takođe, postoji i način da komesar direktno proglasi i kuratora i umjetnika/e. Dakle, nema pravila koja propisuju formu i odabir predstavnika za Venecijansko bijenale. Ono što je važno jeste da onaj koji je izabran dobro odgovori na temu, da pošalje nešto reprezentativno, jer je u pitanju par excellence izložba koja ima nacionalni prizvuk i, na neki način, politički koncept”, zaključio je Šoškić.
Bonus video:
