JU Muzeji i galerije Nikšić u martu, 15 i 16, organizuje dvodnevnu manifestaciju „Dani Petra Lubarda“, koja je najavljena na konferenciji za novinare upriličenoj na dan kada je Petar Lubarda preminuo. Izložba će ozvaničiti i početak saradnje nikšićkog i beogradskog Sekretarijata za kulturu, odnosno Muzeja i galerija i Kuće legata.
„Saradnju počinjemo izložbom reprodukcija slika velikog slikara Petra Lubarde koji u našoj likovnosti zauzima ono mjesto koje ima Njegoš u našoj književnosti... Jedan u nizu razloga za predstavljanje Lubardinog stvaralaštva je i činjenica da naš Muzej u svom vlasništvu ima njegovu značajnu sliku velikog formata, sa temom iz NOB-a koja je veoma oštećena i čija je konzervacija neophodna. Valorizacijom slikarstva Petra Lubarde u Muzeju su počeli i sa sakupljanjem novca da i taj posao završe“, kazao je Miloš Nenezić, savjetnik sekretara Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje.
Kako je kazao „Dani Petra Lubarde“ su zamišljeni kao dvodnevna manifestacija, a detaljan program biće prezentovan u martu. Istakao je da će manifestacija početi izložbom u čast Petra Lubarde u Gimnaziji „Stojan Cerović“, ustanove gdje je Lubarda daleke 1925.godine, u zbornici, organizovao svoju prvu izložbu pod nazivom „Pejzaži i portreti“, kao i da je planirano da na panoima u centru grada bude prikazana reprodukcija Lubardinih slika iz Legata iz Beograda.
„Možda treba razmišljati i o nekoj izložbi radova Rista Stijovića, ili o nekoj prezentaciji njegove biografije, s obzirom na to da je i Risto Stijović, jedan od najznačajnijih naših vajara, Beogradu zavještao svoju kuću i stotinak radova. Kao što bi i naš Muzej mogao u Beogradu naparaviti izložbu Ilije Šobajića, koji je bio i jedan od prvih učitelja Petra Lubarde na Umjetničkoj školi u Beogradu, a čija se djela, u velikom broju, nalaze u posjedu našeg Muzeja“, kazao je Nenezić i izrazio nadu da će sa Kućom legata, kao i drugim institucijama kulture iz Beograda, imati plodnu i dugoročnu saradnju.
Dina Pavić, kustos Kuće legeta, koja je zadužena za legate Petra Lubarde i Koste Bogdanovića, kazala je da je Lubardin legat primjer kako treba da se odnosimo sa radovima koji umjetnici poklone gradu.
„Sanacija objekta, koji se nalazi na Dedinju, je bila vrlo kompleksna ali sa ponosom možemo da kažemo da je legat Petra Lubarde danas nezaobilazna kulturna stanica u Beogradu. Divno je što će publika u Nikšiću imati priliku da vidi nekoliko Lubardinih radova, ono najbolje što je ostavio Beogradu“, kazala je Pavić.
Istakla je da su u Lubardinom ljetnikovcu na Dedinju izložena pojedina djela koja su upravo nastala u tom prostoru. Kako je istakla, izložba koja će biti u martu otvorena u Nikšiću na najljepši način, kroz umjetnost, povezuje Nikšić i Beograd.
Filip Brusić Reno, direktor Kuće Legata, podsjetio je da je ta institucija osnovana 2004. godine sa zadatkom da preuzme brigu nad legatima koje su Beogradu ostavili njegovi istaknuti žitelji i umjetnici, da se stara o 11 legata i zbirki i šest objekata.
„Mi smo mala kuća, ali se trudimo da radimo dobro. Imamo 12 zaposlenih i ove godine smo proglašeni za saradnika godine Doma vojske Srbije i to za izložbu 'Lubarda, jedna priča', dok smo 2015. proglašeni za Muzej godine od strane ICOM-a (strukovnog udruženja) i to baš za rekonstrukciju legata Petra Lubarde“, kazao je Brusić Reno.
Istakao je da pored brige o legatima, organizuju i druge manifestacije, pa su 2019. bili realizator nastupa Srbije na Bijenalu u Veneciji, dok su prošle godine organizovali veliku izložbu „Slika slici, evropska figurativna umjetnost '60. i '70“ na kojoj su predstavili radove iz deset zemalja velikana figurativnog slikarstva.
O Lubardinom životu i djelu govorila je Svetlana Tomić koja je podsjetila da je veliki slikar na najljepši mogući način, kroz svoje umjetničko djelo i slikarsku poetiku, „povezao i umjetnički univerzalizovao mnoge sredine u kojima je boravio i slikao, postavši tako, kako ga likovni kritičari ocjenjuju, jedan od najeminentnijih predstavnika moderne“.
Bonus video:
