"Vukosav Delibašić pripovijeda neusiljeno, jasno, lako... Priče, iako mogu opstati i samostalno, sasvim prirodno izviru i uviru jedna u drugu gradeći vijenac od opiljaka sna i uzaludnosti, prošlog i budućeg, unutrašnjeg i spoljašnjeg, pojedinca i kolektiva, sudbine i izbora, a iznad svega lične i kolektivne raspolućenosti i iznevjerenih očekivanja. Taj i takav pripovjedački vez nam objašnjava da je, uz smrt, jedina konstanta zabluda, što ne znači da nam valja dići ruke. Naprotiv”, kazao je pisac Aleksandar Saša Ćuković na promociji romana “U vrtlogu vremena” Vukosava Delibašića. Prema riječima Ćukovića, roman je “unikatna hronika jednog zlog vremena, koja se čita u dahu i kojoj se čitalac sa zadovoljstvom iznova vraća”. “Delibašićev glas, glas iz vrtloga vremena, uvjerljivo pripovijeda o iznevjerenim očekivanjima jednog doba, uslovima i stazama ‘rata za mir’, ljudima čija lica autor ne zaboravlja i događajima čije posljedice i dan danas osjećamo, pitanjima za čijim odgovorima će se tek tragati…Delibašić nas hrabro i umiješno suočava sa nama samima, čekajući spokojno kraj kraja. Knjiga ‘U vrtlogu vremena’ je svojevrsna anatomija kraja koju moramo razumjeti ukoliko smo namjerili da nekad, ipak i konačno, susretnemo novi početak”, poručio je Ćuković. Delibašićev “Vrtlog”, prema riječima Ćukovića, bavi se traganjem za sopstvenim istorijskim korijenima i klicama, samoobjašnjenjem koje će ostaviti posledicu u nekom drugom vremenu i prostoru, a samim tim i drugom „vrtlogu”. “Vojnici, na frontu, obično vode ratne dnevnike. Častan vojnik i pisac Vukosav Delibašić romanom ‘U vrtlogu vremena’ pokazao nam je kako izgleda i pravi antiratni dnevnik iz ovog potonjeg rova”, zaključio je Ćuković. Književni kritičar mr Milorad Durutović, kazao je da je po njegovom mišljenju tema romana izgubljeno vrijeme. “Delibašić ne govori samo o jednom konkretnom vremenu i prostoru, već i o nečemu što prebiva u sferi univerzalnog, svevremenog, arhetipskog iskustva…Knjiga je antiratni roman, djelo koje odbacuje bilo kakvu vrstu nasilja kao mogućeg metoda uspostavljanja pravde. Najzad, knjiga može da potvrdi jedan radikalan zaokret koji donose ova najmodernija vremena u pogledu same percepciji rata…U ovom modernom vremenu vojnik nije više nego hrana za bombe, topove ili pokretna meta za kuršume. Ako se i vrati živ iz rata, vojnik ostaje samo traumatizovani Odisej koji se više nikada ne može integrisati u zajednicu. To je, uostalom, velika tema filmske umjetnosti više od pola vijeka, pa i same literature. To je, najzad, kontekst na koji se nadovezuje i roman Vukosava Delibašića”, istakao je Durutović. Prema njegovim riječima, knjiga je i politički i antipolitički roman, u kome Delibašić upravo “podriva, problematizuje, otkriva zamke svakovrsnih ideopoloških i pseudo-ideoloških stereotipa”. “Ako govori o bratstvu i jedinstvu ili o tzv. ratu za mir, autor ne prihvata nekakvu jednostranost, niti evidentiranje zabluda iz prošog vremena uzima kao paravan kako bi odbranio nekakav lični intelektualni ili ideološki stav, već je i bliži onome što nazivamo homerska nepristrasnost. Ali to ne znači da je ovo knjiga lišena strasti, jer Delibašića odlikuje upravo strast za istinom. Pa nije ni to slučajno, što autor već na početnim stranama zapaža kako u ’ratu prva pogine istina’, ako bih smio da učitam jedan zaključak, rekao bih da u miru prvo pogine pravda”, zaključio je Durutović.
Autor knjige zahvalio se svima, istakavši da mu zadovoljstvo čini to što se promocija održava u najstarijoj ustanovi kulture u Nikšiću, i među najstarijim u Crnoj Gori, u “Zahumlju”. “Živjeh u pet država, a nigdje se ne selih. Pet domovina, ili otadžbina. Svaku sam volio, za svaku se borio, a one su me izdavale. Nijesam srećan što sam preko noći postao poliglota, pa pišem i govorim nekoliko jezika”, zapisao je autor koji je istakao da bi čovjek razumio ljude sa problemima, mora se baviti njima, ući u suštinu njihovih teškoća i sve to nekako proživjeti. “U vrtlogu vremena” je druga Delibašićeva knjiga. Prije nje je objavio knjigu haiku poezije pod naslovom „U momentu“, a za štampu ima spremljene još tri knjige: roman „Povratak iz pakla”, knjigu priča „Ukus kamena“ i knjigu pozije „Trag“ . Član je Udruženja književnika “Umetnički horizonti” iz Kragujevca i Međunarodnog udruženja književnih stvaralaca i umjetnika “Nekazano” iz Bara, koje je i izdavač promovisanog romana. Fragmente iz knjige čitao je Mihailo Perošević, a moderatorka večeri bila je Kristina Radović, istoričarka umjetnosti.
Promociju je organizovala JU „Zahumlje“ u okviru februarskog programa Nikšićke kulturne scene.
Bonus video:
