Ako ulaskom u Modernu galeriju, Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice, krenete za vašom lijevom rukom, odnosno u smjeru skazaljke na satu, slijeva na desno, naći ćete se u 1900. godini i kretati se naprijed dok ne stignete do 2021.
Neke godine ćete preskočiti, a za neke uočiti da imaju svoje dvojnike... Ukoliko, pak, krenete obrnutim smjerom ući ćete u jedinstven vremeplov (iliti “time-turner”, prim. nov) koji će vas zavrtjeti i vratiti oko 120 godina nazad vodeći vas od poznatih situacija koje bude jasna i bliska sjećanja, preko onih o kojima ste čitali, slušali, razmišljali, do onih koje su dio istorije.
Iako djeluje interesantno i jedinstveno, još je ubjedljivije i uzbudljivije uživo, kada se nađete ispred jednog od radova istaknutog grafičkog dizajnera Mirka Ilića. Izbor djela i koncept postavke osmislio je likovni kritičar i kustos iz Hrvatske Marko Golub, a izložba “Iz povijesti ljudske gluposti - dizajnerska povijest svijeta” svečano je otvorena preksinoć pred brojnom publikom u Podgorici.
Izložba je prikaz Ilićevog rada kroz selekciju plakata, ilustracija, stripova i novinskih naslova, koji na autentičan način daju komentar na neka od najznačajnijih društvenih i političkih pitanja koja su obilježila posljednjih 120 godina ljudske istorije.
”Radovi dotiču ključne naučne i političke teorije naše novije istorije, tehnološke prekretnice, ratne sukobe i zločine, manifestacije zla i gluposti, različite emancipatorske pokrete i revolucije, političke skandale i krize, zaključno s pandemijom virusa korona u 2020. i 2021. na koju je Ilić odgovorio svojevrsnim povratkom mediju stripa za koji se činilo da ga je zauvijek napustio prije više od 40 godina”, zapisao je kustos u tekstu u katalogu koji prati postavku.
A postavka koja je realizovana prema konceptu i odabiru Goluba nudi njegov prikaz višegodišnjeg stvaralaštva Mirka Ilića, istakao je na otvaranju direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković.
”Postavka na autentičan način objedinjava Ilićeve radove koji nose snažnu društvenu poruku. Društvena uloga kulture jedan je od naših najvažnijih prioriteta. Naši građani, muzejska publika i stvaraoci iskazuju sve veće interesovanje za društveno-angažovane teme”, kazao je Ćetković i dodao da izloženi radovi, bilo da je riječ o plakatima iz osamdesetih i devedesetih godina 20. vijeka ili o novijoj produkciji naslovnica portretišu aktuelne globalne probleme i nose jedinstvenu poruku i autorov vizuelni pečat.
No, da ovom događaju nedostaje prisustvo autora radova, pored publike i medija, primijetila je i koordinatorka FLUID dizajn foruma prof. mr Ana Matić koja je otvorila izložbu. Ona je istakla da je Ilić, iako ovoga puta nije u Podgorici, više puta posjećivao Crnu Goru, i podsjetila da je 2012. godine imao veliku retrospektivnu izložbu na Cetinju u Biljardi.
”Upravo mi to daje referencu da kažem još nešto o izložbi. Ono što je interesantno jeste da ovo nije Mirkov pogled na svoje radove, već je ovo pogled Marka Goluba na radove Mirka Ilića koji su uglavnom nastali na povodu nekih istorijskih događaja. Možda to zvuči kao preteška riječ ili odrednica, ali povod radovima jesu bila društvena i socijalna dešavanja, baš kao što i sam naslov izložbe kaže: istorija ljudske gluposti ili dizajnerska istorija svijeta”, rekla je Matić i nastavila na tu temu:
”Ne nedostaje ljudske gluposti, a evo i danas smo svjedoci i na lokalnom i na globalnom nivou koliko je glupost prisutna i do čega može da nas dovede. Mirko je svojim fantastičnim analitičkim pristupom tokom više decenija umio da svojom idejom, ja bih rekla i dosjetkom, s jedne strane vrcavom, a s druge vrlo promišljenom, ozbiljnom i temeljnom, pruži jedan vizuelni pogled na sve to. Na kraju, istorija se pamti, riječi se pamte, ali slike govore više od riječi, pa i mi tokom naredne tri sedmice imamo priliku da pogledamo čitanje kustosa Marka Goluba kroz čitanje svjetske istorije Mirka Ilića i da sami iščitamo neke od radova... Tu su i naslovne strane brojnih svjetskih magazina, a htjela bih da kažem i da se pored radova nalaze citati i brojke koje pokazuju godine. Nije to tajmlajn radova već tajmlajn stvarne istorije koju je autor, to jest kustos, povezao sa tim radovima. Oni idu hronološki, ali nekom iskrivljenom hronologijom referencirajući na neke značajne godine i ili datume”, obrazložila je Matić.
U tekstu u katalogu izložbe, kustos Marko Golub kazao je da se koncept postavke oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizuelan način artikulišu problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Golub podsjeća da je Ilić i kao dizajner, art direktor i ilustrator brojnih novina i magazina, a među kojima se izdvajaju Polet, Start, Danas, Panorama, Time, New York Times, Wall Street Journal..., ostavio snažne vizuelne komentare na aktuelna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovini 1970-ih, pa sve do danas. Takvi radovi čine osnovu ove izložbe, no postavka se dalje širi...
”Svi radovi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina sagledanu kroz prizmu jednog autorskog opusa. Drugim riječima, izložba je u osnovi remiks odabranih fragmenata, Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora - dakle u većini najvažnijih područja njegova autorska djelovanja - koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: istorija o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere, te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izložbi hronološki redosljed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo”, zapisao je Golub.
Bonus video:
