Ministarka kulture i medija Maša Vlaović otvorila je sinoć 52. Ratkovićeve večeri poezije i tom prilikom poručila da je Bijelo Polje crnogorski grad koji je dao najveći broj književnih stvaralaca, čiji opusi pripadaju najužem kanonu jugoslovenske literature, dodajući da Risto Ratković zauzima posebno mjesto među njima.
„Bio je po mnogo čemu nesvakidašnja ličnost crnogorske i jugoslovenske književnosti – pjesnik koji je znao da iz male sredine oslušne hučne tokove poezije velikog svijeta, ali i prozaista koji je crnogorskoj književnosti dao prvi roman“, kazala je Vlaović.
Ministarka je, kako se navodi u saopštenju PR Centra, istakla da se tim djelom vrlo osviješćeno uhvatio u koštac s ustaljenim romanesknim konvencijama, što ga, zajedno s njegovom nadrealističkom pjesničkom fazom čini rodonačelnikom svih onih poetika u našoj književnosti koje su bile usmjerene na istraživanje u prostoru umjetničkog teksta.
„Na tom tragu su i originalni prozni zahvati Miodraga Bulatovića i Ćamila Sijarića, kao i poezija Blaža Šćepanovića, čije potpunije književno-istorijsko vrednovanje još uvijek čekamo. Ratkovićeve večeri poezije prirodan su odraz takve književne tradicije, a u svom petodecenijskom trajanju ta je referencijalnost potvrđena statusom jedne od najznačajnijih pjesničkih manifestacija u regionu“, saopštila je Vlaović.
Dodaje da će se na ovogodišnjim Ratkovićevim večerima čuti mnogo stihova koji će otkriti i performativnu moć poezije i pokazati koliko je poezija neophodna u odbrani od sve simplifikovanije praktičnosti i površnih fascinacija savremene epohe.
Ovom prilikom poručila je da prisutnost različitih generacija, raznorodnost sadržaja i prostorna razuđenost događaja su učinili da Ratkovićeve večeri dobiju formu prave književne svetkovine, što je, kako kaže, učinilo ovu manifestaciju posebnim događajem u kulturnom životu Crne Gore i okruženja.
Dodala je da se rijetko gdje u regionu može naći grad koji živi u znaku neke književne manifestacije, kao što je to slučaj s Bijelim Poljem tokom trajanja Ratkovićevih večeri poezije.
„Ova pitoma dolina koju su milenijumima gradile “svete vode Lima”, kako će ih Aleksandar Deroko nazvati u svojoj studiji, jeste mjesto na kom su duhovnost, pisana riječ i graditeljstvo dali neka od najznačajnijih dostiguća naše kulture, ostavljajući upečatljive dokaze o plodotvornom prožimanju kulturnih različitosti“, rekla je Vlaović.
Prema njenim riječima, epoha u kojoj živimo traži da se osvrnemo na iskustvo multikulturalnosti, zahvaljujući kojem smo, kako je kazala, nerijetko u našoj istoriji uspijevali prevazići izazove smutnih vremena.
„Bez tog iskustva naša bi kultura zasigurno bila mnogo siromašnija, i ta više činjenica nego pretpostavka mora biti ugrađena u svaku strategiju kojom se trasira napredak našeg društva“, poručila je ministarka.
Povezani članci
Bonus video:
