Kao “čist džin bez leda” izdavačka kuća “Dereta” opisuje roman “Morbus mundi” crnogorske autorke Sonje Ražnatović, koja je i dobitnica nagrade “Miroslav Dereta” za 2022. godinu.
Nagrada stiže nakon nekoliko, u regionu zapaženih i nagrađivanih djela Sonje Ražnatović, koje je i objavljivala van Crne Gore, uglavnom u nemogućnosti da pronađe izdavača iz svoje zemlje. Uzimajući u obzir dosadašnje stvaralaštvo i prijem njenih djela kod čitalaca, Ražnatović ističe da se ipak iznenadila ovom važnom priznanju koje joj dodatno znači zbog velike konkurencije, a dolazi i kao još jedna potvrda kvaliteta.
”Koliko god da me je nagrada iznenadila, ne mogu a da ne kažem da smatram da sam je zasluženo dobila. Od početka sam, zaista, čvrsto vjerovala u svoju knjigu. Sve to, naravno, samo po sebi ništa ne garantuje, ali desilo se da se moja percepcija dobre knjige podudarila sa percepcijom žirija. Naravno, mnogo se radujem ovom zaista uglednom priznanju, konkurencija je, koliko je meni poznato, bila najbrojnija otkako se nagrada dodjeljuje; svoje rukopise su poslala čak 164 autora”, kaže Ražnatović za “Vijesti”.
U opisu na Deretinom sajtu, gdje je knjiga i dostupna dok zvanično ne stigne u Crnu Goru, ističe se da je “Morbus mundi” djelo u kojem se spajaju tri interesantna narativna glasa kojima se dalje otvara niz slojeva...
”’Morbus mundi’ je roman nevelikog obima i jednostavne kompozicije, u kojem se spajaju tri narativna glasa: dva iz ljudskog, i jedan iz biljnog svijeta. Rekapitulaciju bračnog života, ispunjenog svađama, nadmetanjima i negativnim emocijama, koja predstavlja aktuelni tok svijesti supružnika, prekida muškarčevo suočavanje s bolešću, te radikalan preobražaj bračnih odnosa. U promijenjenim okolnostima, fokus centralnih junaka brzo se prenosi s površnih, svakodnevnih situacija, kojima su raspaljivali međusobni rat, na pitanja smisla, ispunjenosti i domašivosti sreće, jer ‘ništa kao bolest ne izbistri pogled, misli i prioritete’. Pažnja se premješta s tuđih mana na vlastite životne zadatke, a postojanje tek pred aktivnom prijetnjom smrću zadobija smisao i vrijednost”, navodi se u opisu.
Posebno intrigira taj glas iz biljnog svijeta, glas prirode, što je interesantna okosnica kojom Ražnatović, kaže, želi da skrene fokus i na taj segment života danas, gdje materijalno igra sve veću ulogu i čini da čovjek zanemari ono što mu daruje i omogućava zdrav život.
”Novost koju ovaj roman donosi je priroda koja nam se, kroz ‘lik’ drveta, obraća, liječi nas i obnavlja, skrećući nam fokus sa poslovnih obaveza i potreba za beskončnim gomilanjem statusnih simbola na ono što je zaista važno”, kaže ona jasno.
Djeluje da tom jednostavnom kompozicijom roman “Morbus mundi” otvara kompleksne i slojevite teme koje, iako dio svakodnevice, često (p)ostaju tabu kada se individua sa njima susretne/suoči.
”Nadalje, roman tematski obrađuje i bolest kao fenomen koji oduvijek vidimo samo kao neprijatelja, a poznato je da su veliki medicinski umovi od najstarijih vremena ukazivali na činjenicu da svaka bolest ima svoj dublji uzrok i da tek spoznavanje tog uzroka vodi do izlječenja kroz promjene koje uvodimo u svom svakodnevnom životu. I tako, šaljući nam, posredstvom svojih simptoma, poruke o neophodnosti promjena u navikama i načinu života, bolest nam postaje saveznik”, kaže Ražnatović.
Odatle dolazi i do naslova romana “Morbus mundi” iliti “Bolest svijeta” kojim autorka nastavlja da se poigrava riječima u nazivima svojih djela, dok simbolično, ali i direktno i efektno usmjerava pažnju čitaoca na tok radnje i tematiku, bilo djela ili života.
”Naslov ima funkciju upozorenja da je svijet postao mračno, depresivno, neslobodno mjesto, idealno tle za širenje destruktivnih misli i činjenja, u kojem je povlađivanje najnižim ljudskim instinktima postalo najnormalnija pojava. Da je, iako spolja nestvarno lijep, u svojoj suštini, kako svojevremeno reče Džerom Selindžer, neizlječivo bolestan.
A da je, kako god to nekom moglo zazvučati patetično, jedini lijek za svijet, kako na pojedinačnom, tako i na kolektivnom nivou, ljubav”, poručuje Ražnatović.
Pored toga što je okarakterisana kao “knjiga koja je čist džin bez leda”, iz IK “Dereta” ističu i da je u pitanju “knjiga-budilnik; knjiga-opomena; knjiga-podsjetnik”.
”Ova knjiga je čist džin bez leda. Ništa razvodnjeno. Džez truba i džez klavir kasno u noć, kad se tišina najglasnije čuje i kad su čula najosjetljivija i najizoštrenija. ‘Morbus mundi’ je knjiga-budilnik; knjiga-opomena; knjiga-podsjetnik. Ovim romanom, u kojem protagonisti, ali i njihova životna situacija, imaju simboličku vrijednost, Sonja Ražnatović nastoji da na nepretenciozan način poremeti ustajalost našeg života i izmijeni poredak vrijednosti u okviru svakodnevlja, podsjećajući nas na ono što je uistinu bitno”, poručuju izdavači.
Ražnatović u razgovoru za “Vijesti” objašnjava svoj doživljaj toga i čitaocima približava specifičnost svog romana.
”Opis ‘čist džin bez leda’ ima veze za činjenicom da sam se u ovoj knjizi izražavala kondenzovano, snažno, jer, uopšteno rečeno, ne volim mlaka i uzdržana osjećanja, niti blijede i razblažene slike. Moj roman tematizuje bračne odnose u današnjim izazovnim vremenima, u kojima očuvanje brakova i drugih trajnih odnosa koji znače bilo kakvu ozbiljniju obavezu i posvećenost, često postaje pretežak zadatak”, ističe ona.
Ražnatović poručuje da ne želi dodatno da otkriva radnju i slojeve romana, već to ostavlja čitaocima da otkriju i najavljuje da će knjiga ubrzo stići i u Crnu Goru. Do tada, iako inženjerka po pozivu, koja i radi u struci, Sonja Ražnatović iz Podgorice i sama nastavlja da uživa u književnosti i stvaralaštvu, djeluje, bez pauze, ali koristeći i primjenjujući prednosti inženjeringa i u toj oblasti.
U prethodnom razgovoru za “Vijesti” istakla je da je “pišući upoznala misteriozni kreativni proces i shvatila da on, zapravo, uopšte nije misteriozan, da zapravo predstavlja samo skup jednostavnih koraka kojima mi realizujemo ono što nam je zadato da uradimo”. Pisanje, poručila je, ne bi ni smjelo da bude naporno, a vodeći se time, Ražnatović je uživala i u ovom procesu stvaranja i građenja djela i likova.
”Proces pisanja ove knjige je za mene bio standardno divan, ljekovit, uzbudljiv, ispunjavajući, istovremeno i grčevit i opuštajući. Riječi su, prosto, kako ja to rado kažem, išle jedna za drugom, kao u bajci o čarobnom frulašu iz Hamelina”, zaključuje Sonja Ražnatović.
A za sve zainteresovane za njen nalovi objavljeni rukopis, kaže da je knjiga izašla iz štampe i prodaje se u svim većim knjižarama u Beogradu. Takođe, beogradska promocija najavljena jr drugi decembar, a što se tiče crnogorskih knjižara i distribucije, ona podsjeća da će nagrađena knjiga “Morbus mundi”, shodno uobičajenoj proceduri, biti dostupna kad je knjižare budu naručile o izdavača.
”Nakon toga slijedi promocija u Podgorici. Dakle, sve zavisi od interesovanja naših knjižara”, kaže Ražnatović.
I u prethodnom razgovoru za “Vijesti” povodom jedne od nagrada koje je osvojila, istakla je da radi na novom djelu, pa je tako i ovoga puta, uveliko piše.
”Što se tiče daljih planova, već uveliko pišem novu knjigu, to će biti roman, transkontinentalna priča o ljubavi između djevojke i mladića različitih vjeroispovijesti, ali, naravno, i o još mnogo čemu drugom”, najavljuje Sonja Ražnatović.
Racio obuzdava maštu, a mašta obogaćuje racio
Sonja Ražnatović je rođena 1969. u Titogradu, Podgorici, gdje je 1995. godine diplomirala na Tehnološko-metalurškom, a zatim magistrirala na Ekonomskom fakultetu. Objavila je romane “Jana, samo privremeno u Bloku 9” i “Exit - Restart”.
Na početku godine Ražnatović se sa romanom “Exit:Restart”, koji je objavila izdavačka kuča “Rende” iz Beograda, upisala u laureate prvog izdanja regionalne nagrade “Štefica Cvek”, a koju je ustanovila i dodjeljuje grupa “Pobunjene čitateljke”.
Potvrdila je ranije da je zaista neočekivano “od inženjera da piše romane”, ali i istakla da taj spoj njoj nije toliko nelogičan.
”Meni je tehnički rezon, koji inače imam, a koji se dodatno razvio tokom studija, doprinio da moj izraz bude precizniji, da se izražavam jasnije, da materijal koji napišem ima stabilniju formu. Rekla bih da kod mene, zahvaljujući kombinaciji ovih uticaja, racio po potrebi obuzdava maštu, dok mašta, nadam se, obogaćuje racio i na tome mogu biti samo zahvalna”.
Bez muzike je pisanje nezamislivo
Sonja Ražnatović, znaju svi koji je prate i upoznati su sa njenim djeloma, veliki je poštovalac i ljubitelj muzike, ali one kvalitetne rok muzike, istakla je u razgovoru za “Vijesti”.
Iako je danas takve muzike sve manje, kvalitet odolijeva vremenu i različitim strujama, pa opstaju albumi i numere koji su i kultni u tom žanru. Tako Ražnatović rado preslušava albume Nirvane, Red Hot Chili Peppersa, Pearl Jama i drugih, a ističe da je muzika uključena u sve što radi. Tako je i sa pisanjem, pa nerijetko u svoja djela unese i neki čuveni rif ili vokal, ali i konkretnu preporuku za slušanje.
U romanu “Morbus mundi”, muzika takođe igra važnu ulogu i doprinosi atmosferi, pa je nekada posebno značajno i uključiti spomenutu pjesmu ili kompoziciju kao saundtrek tokom čitanja.
”Što se muzike tiče, bez nje je, kao što znate, moje pisanje nezamislivo. U ovoj knjizi dominantno slušamo džez: Čet Bejker, Sten Getz i Telonijus Monk”, otkriva Ražnatović.
Bonus video:
