Arhitektura će Crnoj Gori donijeti preobražaj i prosperitet ako je adekvatna etičkim, estetskim i kreativnim standardima koje imaju određene evropske zemlje...
To je u razgovoru za “Vijesti” kazao kustos Paviljona Crne Gore na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji Zoran Lazović, najavljujući svojevrstan praznik Crne Gore, praznik duha, stvaralaštva, arhitekture, estetike, filozofskih anticipacija i demokratski otvorenih vrata za sve.
Svečano predotvaranje Paviljona Crne Gore biće upriličeno u petak, 18. maja u 16.30 časova, a Paviljon će za javnost biti otvoren od 20. maja do 26. novembra ove godine, na čelu sa komesarom crnogorske postavke Vladanom Stevovićem i kustosom Zoranom Lazovićem.
Lazović je “Vijestima” otkrio da je u pitanju afirmativna postavka bez pomodarskih instalacija, kreativnih egzibicija ili novih tehnologija, uz koncept koji je duboko vezan za najdublje kvalitete crnogorskog identiteta.
Pokrovitelj učešća Crne Gore na 18. Bijenalu arhitekture je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a organizator Direktorat glavnog državnog arhitekte - Direkcija za razvoj i promociju arhitekture.
”Međunarodna izložba arhitekture smatra se najznačajnijim mjestom predstavljanja tokova i dometa savremene arhitekture, i kulture uopšte, u jednoj zemlji. Tema predstavljanja Crne Gore postavljena je na bogatstvu resursa prirode, nasljeđa i ljudi - čiji je talenat stvarao artefakte prošlosti trajne vrijednosti u kontekstu - pozadina izložbe, i predloga amalgama Novih vrijednosti - aktivnog izlagačkog principa: Budućnost karmički nastaje iz prošlosti”, istakli su organizatoru u obrazloženju.
Crna Gora će se na Međunarodnoj izložbi u Veneciji predstaviti sa oko 150 radova 52 autora iz naše zemlje i svijeta, a tema je “Laboratorija budućnosti”. Kustos Lazović ističe da su autori pozvani konkursom, kroz profesionalnu, ali i građansku dimenziju, a kaže i da je odziv pokazao veliku skepsu autora prema instituciji konkursa. Ipak, dodaje on, dobijeni su veoma dobri i zanimljivi radovi koji će Crnu Goru predstaviti u istorijskom zdanju Palazzo Malipiero, a iskazan je i neophodan entuzijazam svih angažovanih, jednako kao imperativ promjene i potrebne ljubavi prema domovini u neophodnosti promjena.
Pojedinačno i/ili u timovima zastupljeni su autori: Luka Skansi, Mileta Bojović, Marko Radonjić, Zlatko Nikolić, Anoe Melliou, Anđelka Bnin-Bninski, Srđan Marlović, Petra Čoko, Rok Žnidaršić, Nikola Novaković, Marija Novaković, Mustafa Musić, Mladen Maslovar, Darko Karadžić, Srđan Tadić, Jelena Vlaović, Aleksandra Saša Vukićević, Anja Tadić, Bojan Vlahović, Aleksandar Marsenić, Darko Radović, Davisi Boontharm, Bratislav Gaković, Radovan Radoman, Eldin Kabaklija, Jovana Marojević, Milica Jaramaz, Goran Ivo Marinović, Đorđe Stojanović, Milan Katić, Milica Vujović, Đurđa Garčević, Ana Tošić, Sara Jeveričić, Milena Delević Grbić, Andrej Jovanović, Aleksandar Čarnojević, Aleksandar Suhanov, Marijana Simić, Jelena Ivančević, Ema Alihodžić Jašarović, Nemanja Milićević, Goran Andrejin, Sonja Dubak, Maša Mušikić, Stanislava Predojević, Ksenija Radovanović, Duško Miljanić, Branislav Strugar, Vlado Lutovac, Branislav Milatović i Andrija Mugoša.
”Autori ukazuju na kapitalne i hitne teme kontakta prirode i nasljeđa, i Nove arhitekture i pejzaža. U generisanju nove kulture i pospješivanju razvoja svih regiona Crne Gore intervencijama u pejzažu, posebno poteza u stvaranju nove mreže dislociranih pozicija - pažljivim tretmanom i predlozima kroz vizije, koncepte, projektovanje, rekonstrukcije, revitalizacije”, ističu organizatori.
Kustos Zoran Lazović za “Vijesti” govori više o ovom značajnom događaju, konceptu kojim će se Crna Gora predstaviti, ali i finansijskom aspektu, te ističe da je poruka jasna: “Borimo se za novu Crnu Goru”.
Kako će izgledati crnogorski paviljon na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji i kakav je koncept izložbene postavke na temu “Laboratorija budućnosti”?
Očekujem afirmativnu postavku, bez pomodarskih instalacija, kreativnih egzibicija, novih tehnologija. Očekujemo jedan praznik Crne Gore koji će da traje do novembra. Praznik duha, stvaralaštva, arhitekture, estetike, filozofskih anticipacija i demokratski otvorenih vrata za sve. Vrata puna budućnosti, u skladu sa društvenim i normativnim procjenama neophodnih crnogorskoj zajednici u neposrednoj budućnosti.
Koncept je baziran na pozivu da se probude svi talenti Crne Gore - prirodni, geografski, ljudski, arhitektonski, demokratski, istorijski - u zaustavljanju opšte devastacije prostora i lažnih mesija “profitabilnosti”, to jest korpucije koja je dovela do narušavanja brojnih parametara životnog okruženja odgađajući tako ispravan put u budućnost. Koncept je duboko vezan za najdublje kvalitete crnogorskog identiteta.
Čime ste se vodili prilikom osmišljavanja paviljona i da li prostor zdanja Palazzo Malipiero odgovara viziji koju imate? Pored toga, koliko njegov položaj utiče na vidljivost Crne Gore na ovom prestižnom događaju u Veneciji?
”Malipiero”, u značenju zloba, pretvorićemo u dom Crne Gore. Gdje se nudi sve najbolje što su učesnici mogli da stvore u ovom kratkom vremenu koje je bilo na raspolaganju. Paviljon će biti vidljiv kroz više multimedijskih aktivnosti. Paviljon je unaprijeđen kao nikada do sada. Njegova pozicija biće vidljiva preko digitalnog dizajna i virtuelne tehnologije. Mislim da ćemo iz ove datosti paviljona izvući sve najbolje. Borimo se za novu Crnu Goru.
Kako ste odabrali autore koji će predstavljati Crnu Goru na Bijenalu i šta je bio osnovni kriterijum? S obzirom na selekciju 52 autora i veliki broj njihovih radova, koliko je vidljiva raznolikost stilova, ali i perspektiva koje odražavaju arhitektonsku specifičnost, pa i viziju Crne Gore?
Autori su pozvani, prije svega, konkursom, kroz profesionalnu, ali i građansku dimenziju, a odziv je pokazao veliku skepsu prema instituciji konkursa. Ali, ipak, su dobijeni veoma zanimljivi radovi. Uz jedan odličan žiri (izuzimajući tu komesara i kustosa) veoma kompetentan, strog i pravičan.
Sa druge strane, pozvani su učesnici - gosti različitih profila da učvrste koncept i daju vidljivu raznovrsnost u pristupu. Autori su odabrani po do sada iskazanim kreativnim i profesionalnim kvalitetima. Ima ih iz Austrije, Francuske, Njemačke, Crne Gore, kao i iz dijaspore. I to, domaćih mlađih i starijih arhitekata, među njima ima i skulptora, slikara, industrijskih i grafičkih dizajnera, pejzažnih arhitekata… Ovdje smo započeli demokratski proces dijaloga koji otvara puteve ka boljoj budućnosti. Zanimljivi su i snažni tekstovi praktičara i teoretičara u preambuli radova objavljenih u katalogu. A sve to naspram postavljenih arhitektonskih projekata i fotografija u traženju iskonskih ljepota Crne Gore. Mislim da ćemo iz ove datosti paviljona izvući sve najbolje. Borimo se za novu Crnu Goru, kao što rekoh.
Tema predstavljanja Crne Gore postavljena je na bogatstvu resursa prirode, nasljeđa i ljudi čiji je talenat stvarao artefakte prošlosti trajne vrijednosti, kao i predloga amalgama Novih vrijednosti - aktivnog izlagačkog principa: Budućnost karmički nastaje iz prošlosti... Kako ovaj koncept korespondira sa kulturom, ali i aktuelnim razvojem arhitekture u Crne Gore?
Najbolji, znači najiskreniji, nesebični, najdobronamjerniji talenti oslobodiće genija budućnosti i započeti stvaranje novog amalgama kulture kroz procese, dijaloge, norme, zakone, u smislu pokretanja cjelokupne zajednice u mobilizaciji iskonskih vrijednosti Crne Gore. To i nije više utopija. Znači, povratak povjerenja u konkurse, poštovanje normi i zakona…,.
Po čemu se crnogorski paviljon ističe u odnosu na druge? Kakvu poruku ili priču prenosi publici Bijenala u Veneciji i kako sve odražava identitet i vrijednosti Crne Gore? Jesu li u izložbi naglašene kulturne, istorijske, pa i društvene karakteristike države?
Nismo se bavili sadašnjošću, to je uzaludan posao. Jalove kritike, opisivanja i dokazivanja na brojna nepočinstva i zloupotrebe vidljivog na prostornom planu okruženja.
Takođe, kako se ovogodišnje crnogorsko prisustvo na Bijenalu razlikuje u odnosu na ranije?
To će pokazati vrijeme. Izložba je u funkciji crnogorske budućnosti, a ne u promociji komesara, kustosa ili učesnika. Ona je karika u procesu koji će napraviti sve poštene i nesebične ličnosti koje žele stvarati nove vrijednosti na temeljima iskona i najboljeg identiteta nacije. Otvoren je dijalog sa profesionalcima, kako domaćim tako i onima iz inostranstva koji rade u daleko složenijim i normiranijim uslovima. Arhitekte kao što je Radovan Radman mogu donijeti mnogo toga Crnoj Gori, kao i Goran Marinović, te mnogi drugi koji su ovako stekli priliku da pokazu svoje ideje i manifeste.
Da li i na koji način crnogorski paviljon targetira socijalne i/ili političke izazove sa kojima se suočava Crna Gora? Koliko se takve struje odražavaju na arhitekturu i kakvu ulogu arhitektura ima u tome?
Umjetnost i arhitektura su dio života, politike, ekonomije. Često i uzrok i posljedica. Slika zajednice, lakmus društva. Arhitektura će donijeti Crnoj Gori preobražaj i prosperitet ako je adekvatna etičkim, estetskim i kreativnim standardima koje imaju određene evropske zemlje. Arhitektura je šansa Crne Gore, velika.
Da li je uspostavljena veza s međunarodnim stručnjacima i publikom na Bijenalu i kakve su reakcije? Kakve su ocjene domaćih stručnjaka?
Eho imam samo iz budućnosti, a to je i naziv rada jednog od učesnika. Mi smo još u fazi rada, postavke i čekamo reakcije. Radimo tiho, iza poluotvorenih vrata paviljona, kao i svi drugi. Ali imamo vijesti na Instagramu Direkcije promocija.arhitekture.cg, uredno obavještavaju i o tokovima radova na postavci.
Kako finansiranje crnogorskog paviljona utiče na kvalitet izložbe? Jesu li dostupni resursi bili dovoljni za postizanje Vaših ciljeva i kojim sredstvima raspolažete?
Ministarstvo i komesar su radili iskreno i pošteno sa najboljim namjerama. Adekvatno su korišćeni postavljeni resursi. Naravno da su sredstva na raspolaganju bila mnogo manja u odnosu na potrebe. Ali, mi smo dali sve od sebe.
Da li biste nešto dodali?
Duboko sam srećan što sam dio ove divne aktivnosti. Koleginice iz Direkcije za razvoj i promociju arhitekture su izuzetno požrtvovane. I radile su od jutra do sjutra - Tamara, Viktorija, Maja, Lejla... Radnici angažovani u paviljonu napravili su čudo u uređenju prostora. Iskazan je neophodan entuzijazam kao imperativ promjene i tako potrebna ljubav prema domovini u neophodnosti promjena.
Bonus video:
