Crnogorska postavka na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji, u potpunosti je odgovorila zadatoj temi, ocjenjuje arheolog Vlado Lutovac, jedan od autora čiji radovi su dio Paviljona Crne Gore na 18. smotri arhitekture.
Porijeklom iz Berana, Lutovac je učestvovao na arheološkim istraživanjima u Crnoj Gori i Srbiji, i to kao član stručnog tima istraživanja na 58 arheoloških lokaliteta, a bio je i kustos dvije samostalne izložbe.
Kustos Paviljona Crne Gore je Zoran Lazović koji je postavku na Međunarodnoj izložbi u Veneciji, na temu “Laboratorija budućnosti”, koncipirao sa oko 150 radova 52 autora iz naše zemlje i svijeta. Biti dio toga, za Lutovca je, kaže, velika čast.
“Biti dio ekipe takvog renomea i predstavljati svoju zemlju na jednom od najprestižnijih internacionalnih događaja predstavlja jedno nevjerovatno životno iskustvo”, rekao je on.
Predstavljajući segment postavke čiji je autor, Lutovac kaže da je možda na prvi pogled neobično to što se jedan rad koji je vezan za arheologiju našao na internacionalnoj smotri arhitekture, ali naglašava da je veza između te dvije nauke neraskidiva.
“Moj rad nosi naziv ‘Kroz druge do naše kulture - Crna Gora’. Iz samog naziva može se protumačiti da je svrha i srž rada ljudska zajednica kao nosilac kulture od samog formiranja ovih zajednica pa sve do danas”, objašnjava on i nastavlja:
“Arheologija predstavlja multidisciplinarnu nauku u kojoj bitno mjesto zauzimaju arhitektonski ostaci. Arhitenktonski dio u arheologiji obuhvata proučavanja staništa od samog formiranja ljudskih zajednica, pa sve do danas. Ta djela često predstavljaju kulturne simbole i umjetnost. Istorijske civilizacije se karakterišu svojim dostignućima u arhitekturi. Kroz odgovore dobijene primjenom arhitekture u arheologiji, uočene su razlike u vidu jedinstvenih formi koje krase različite životne horizonte na arheološkim lokalitetima koje se mogu vezivati kao karakteristike, ne za pojedinca, već za grupe ljudi koji su nosioci jedne kulture”, obrazložio je Lutovac.
S obzirom da, podsjeća on, našoj zemlji nedostaju arheološki parkovi, ovaj rad bi trebalo da bude podloga i kratka uvertira za dalji odabir lokaliteta koji zavređuju njihovo prezentovanje, poručuje Lutovac.
“Budućnost arheologije u Crnoj Gori mora biti isprepletana sa putevima arhitekture, čiji se korijeni mogu pratiti od prvih ljudskih zajednica. Neraskidivom saradnjom ove dvije nauke, u bliskoj budućnosti crnogorski arheološki parkovi, muzeji različite namjene i sadržaja, mogli bi krasiti gotovo sve gradove, nacionalne parkove, brda i planine naše prelijepe zemlje. Ogroman broj, na žalost, neadekvatno zaštićenih lokaliteta stvara podlogu za razvijanje i implementaciju različitih načina prezentovanja i zaštite ovih neprocjenjivo bitnih i vrijednih kulturnih cjelina za Crnu Goru i Balkan”, smatra Lutovac.
Komentarišući Paviljon Crne Gore na 18. Bijenalu arhitekture u Veneciji, on podsjeća da su radovi sa različitim temama po njihovom završetku, bili uklopljeni sa fotografijama prirodnih ljepota, arhitekture i ljudi u interakciji sa prirodom, kao i sa nepokretnim kulturnim dobrima naše prelijepe zemlje.
“Da će radove ispratiti ove fenomenalne fotografije nijesu znali ni sami autori sve do momenta formiranja postavke. Upravo to je dalo jednu posebnu dimenziju našoj postavci u palati Malipiero u Veneciji. Svi autori, uključujući i mene, bili su inspirisani ljepotama naše zemlje. Zidove naše postavke krase radovi sa različitim rješenjima problema koji se naslanjaju na tradicionalne arhitektonske ostatke, koji zaslužuju prezentovanje u sadašnjosti na jedan moderan i inovativan način. Ove radove prate i u potpunosti nova arhitektonska rešenja koja odišu skladom objekata i njihovog okruženja. Tu su i radovi koji na najbolji način pokušavaju da prikažu šta je to naša zemlja i šta je to čini, odnosno šta predstavlja skup materijalne kulturne baštine Crne Gore”, priča arheolog.
Tema Bijenala bila je budućnost, a u odnosu na to su mnoge zemlje formirale svoj paviljon, dodaje Lutovac...
“Predstavljen je veliki broj radova koji ukazuju na nove vrste izolacija, načina gradnje i nove materijale koji ne štete životnoj sredini i čovjeku. Osim problema koje može riješiti arhitektura, pojedine zemlje ukazale su na globalan problem uzgoja životinja radi ishrane. Jedna od glavnih tema je sama zemlja i ukazivanje na neadekvatno ponašanje prema njoj, sa datim mogućim rješenjima kako bi se ovaj ozbiljan problem mogao postepeno rješavati. Cilj Bijenala je da se ukaže na male i velike promjene koje moraju biti prihvaćene kao modeli u praksi i koji moraju biti primjenjivani u bliskoj budućnosti radi očuvanja životne sredine i čovječanstva”, smatra Lutovac.
Poruka i težnja ovogodišnjeg Bijenala arhitekture jasna je i precizna, tvrdi on.
“Sve zemlje koje izlažu na ovoj smotri pokušavaju da ukažu na probleme odnosa između današnjeg načina života, onog kakav je bio, ali i kakav bi mogao biti. Osim takvih problema, na Bijenalima su se određene zemlje bavile i direktnim problemima sa kojim se trenutno čovječanstvo sreće: prekomjernom konzumacijom plastike u svim sferama života, zagađenošću vode, količinom materijala i novca utrošenog u samu organizaciju Bijenala, problemom organizacije života kako u zatvorenim cjelinama ili otvorenom prostoru”, sumira Lutovac.
Pored Lutovca, Paviljon Crne Gore u Veneciji pojedinačno i/ili u timovima, predstavljaju autori: Luka Skansi, Mileta Bojović, Marko Radonjić, Zlatko Nikolić, Anoe Melliou, Anđelka Bnin-Bninski, Srđan Marlović, Petra Čoko, Rok Žnidaršić, Nikola Novaković, Marija Novaković, Mustafa Musić, Mladen Maslovar, Darko Karadžić, Srđan Tadić, Jelena Vlaović, Aleksandra Saša Vukićević, Anja Tadić, Bojan Vlahović, Aleksandar Marsenić, Darko Radović, Davisi Boontharm, Bratislav Gaković, Radovan Radoman, Eldin Kabaklija, Jovana Marojević, Milica Jaramaz, Goran Ivo Marinović, Đorđe Stojanović, Milan Katić, Milica Vujović, Đurđa Garčević, Ana Tošić, Sara Jeveričić, Milena Delević Grbić, Andrej Jovanović, Aleksandar Čarnojević, Aleksandar Suhanov, Marijana Simić, Jelena Ivančević, Ema Alihodžić Jašarović, Nemanja Milićević, Goran Andrejin, Sonja Dubak, Maša Mušikić, Stanislava Predojević, Ksenija Radovanović, Duško Miljanić, Branislav Strugar, Branislav Milatović i Andrija Mugoša.
Pokrovitelj učešća Crne Gore na 18. Bijenalu arhitekture je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a organizator Direktorat glavnog državnog arhitekte - Direkcija za razvoj i promociju arhitekture.
Bonus video:
