Svi putevi vode u Ballerup!
Tako je bar izgledalo iz perspektive svih onih koji su na Facebooke poziv popularnog Dansko - eksjugoslovenskog udruženja došli u Ballerup na trg ispred lokalne crkve (Ballerup Kirke). I crkva i trg su te sunčane subote, 9. juna djelovali kao idealna kulisa ovog našeg vašara, čiji organizatori pokušavaju da tu manifestaciju pretvore u tradiciju. Izgledalo je kao da se sve što govori naš jezik slilo na trg i okolne kafee po glavnoj ulici ovog gradića koji je dio glavnog grada Danske. Bilo je svega: i pozdravnih govora, Nikšićkog i Jelen piva, ćevapčića, pečene prasetine i jagnjetine, u ovakvim prilikama i nezaobilazne domaće muzike visokih frekvencija, narodnog kola i svega ostalog što naš narod voli u ovakvim prilikama. Oko 500 Eksjugoslovena, mahom Crnogoraca i Srba, te onih koji su u ratnom vihoru došli iz BiH a danas žive u Ballerup Kommuni, te nešto Makedonaca i nešto ostalih, kako bi se to našim, politički korektnim žargonom reklo, stajalo je disciplinovano u dugim redovima da na jarkom ljetnjem suncu kupe porciju ćevapčića po cijeni od 60 danskih kruna, ili s ražnja tek pečene svinjetine koja se nudila za 80 danskih kruna po porciji... Falila je samo Jasna Gajević, sjajna crnogorska putospisateljica, da opiše detalje s ove koloritne manifestacije.
Sa više mjesta na trgu su se vijorile zastave država stvorenih nakon raspada Jugoslavije, uz obaveznu dansku zastavu - zastavu zemlje domaćina. Kako je autorica teksta čula iz izvora bliskih pomenutom Udruženju Eksjugoslovena, bilo je i onih koji su mislili da tu vještačku dekoraciju i fingiranu ravnopravnost treba ukinuti, obzirom na činjenicu da je manifestacija ipak rezultat napora uglavnom onih koji žive u ovoj Kommuni, a to su došljaci iz Crne Gore i ratne izbjeglice iz BiH. Na sreću, rasprave ovog tipa nisu prevladale i kolosalna energija koja je evidentno prisutna u svemu i koja govori o nekoj vrsti pokreta koji je ovo udruženje pokrenulo među našim svijetom nije otišla predaleko, kako nas obavještava jedan član istog udruženja. Isti izvor navodi i da je prevladalo mišljenje da treba biti razuman, i pogotovo politički oportun, tim prije što danske vlasti ne tolerišu izlaske iz okvira opisa i baze na osnovu koje je udruženje registrovano.
Šteta bi stvarno bila velika kada bi sve završilo u već poznatom natezanju konopca ko je od naših naroda najveći i najpametniji, pogotovo sada kad su na scenu stupili mladi ljudi, školovani ovdje u Danskoj, ovi što ne govore tzv. izbušeni, ili gebroken dansk. Pogotovo što su na putu da stasaju i prvi naši političari koji imaju istinske šanse da se nađu u demokratski biranim predstavničkim institucijama ove zemlje, komunalnim skupštinama i danskom Folketingu. Sandra Marsenić, mlada političarka koja ispred Socijaldemokrata koji su trenutno na vlasti, sjedi u komunalnoj skupštini u velikom dijelu zahvaljujući glasovima našijanaca naseljenih u Ballerup kommuni centralna je figura svega što se dešavalo oko ove i sličnih manifestacija u posljednje vrijeme. Samo za ovu manifestaciju oko Udruženja i nje same, okupilo se 60 dobrovoljaca, angažovanih i ponosnih na svoju ulugu u svemu. Tu je na pr. i Jovana P. koja je, u vrijeme korone već skoro ugašeni folklorni ansambl Opanak digla iz pepela, upravo na fonu ovog pokreta Eksjugoslovena, tako da ih danas ima oko 70 i pripadaju svim generacijama.
Oni koji se sjećaju Ballerupa u ne tako davnoj prošlosti, sjetiće se da su na pitomim poljima u neposrednoj okolini grada pasle ovce, da se na glavnoj ulici nije dešavalo bogzna šta, kao i toga da je naša omladina iz te Kommune bila u samom vrhu po nekim neželjenim djelatnostima i da su naši sveštenici imali dosta posla posjećujući ih po raznim zatvorima. Sada, kad se ipak nešto mijenja, treba pametno odigrati svoje karte, kaže nam jedna aktivistkinja. Ne treba da se zalijetati kao ranije i sve pokvariti zbog neke naše sile, završava ista aktivistkinja. Ima i onih koji žele da odaju priznanje ženama da su svojim učešćem svemu dale novu, bolju dimenziju. Mi smo ti ga sve uprskali, sve čeg smo se dohvatili, kaže rezignirano jedan od muških pripadnika srednje generacije, nimalo nezadovoljan promjenama koje su na djelu, a u kojima žene imaju zapaženu ulogu.
Treba dodati da ovakvi dani i ovakve manifestacije gdje se okuplja priličan broj naših ljudi imaju i druge mogućnosti, osim da se ljudi zabave i sretnu. Intelektualnu dimenziju treba još doraditi, uprkos onima koji su sumnjičavi da se naše navike i mentalitet mogu tako lako promijeniti. U budućnosti je moguće dodavati kakvo čitanje poezije, manje predavanje i sl. Naravno, o svemu će odlučivati profiliranje naše dijaspore kao evropskih građana, tačnije, pripadnika građanske klase koja je u stanju da jasnije nego do sada profilira svoje zahtjeve i nametne svoj istančani ukus prosječnosti i utabanim stazama.
Nema šta, moćno je djelovao skup u Ballerupu prošle subote. Nadati je se da će Udruženje Eksjugoslovena, kako ga kolokvijalno ovdje zovu, kao i brojni volonteri, znati upraviti probuđenu energiju u onom pravcu koji znači nadgradnju i razvoj. Bilo bi poželjno da sve ovo što se događa u našoj dijaspori u ovom mikrokosmosu jedne danske i kopenhaške komune bude registrovano i od strane sociologa, istoričara i antropologa, sve s ciljem da takva artikulacija pomogne profiliranju i kvalitetu ove zajednice. U nekom širem kontekstu da tako oplemenjena dijaspora bude i dio demokratskih promjena u samoj Crnoj Gori, pa i i šire, čitavog zapadnog Balkana.
Bonus video:
