Promjena nikada nije apsolutna

Javno predavanje istoričarke umjetnosti, kustoskinje i direktorice Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb Zdenke Badovinac “Zbirka kao glagol” biće održano sjutra na Cetinju, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”, u 19 časova.

U predavanju “Zbirka kao glagol” će Badovinac predstaviti najnoviji projekat koji je pokrenula zajedno sa kolektivom Muzeja savremene umjetnosti (MSU) Zagreb - zbirku u trajanju, a događaj na Cetinju organizuje se u okviru programa Arhiv cetinjskih bijenala - in situ.

“MSU zbirka je bila sklonjena u depou više od tri godine u trenutku kada sam došla na mjesto direktorke, pa smo se te iste godine, kustosi muzeja i ja, odlučili za ad hoc projekt Zbirka kao glagol. Naslov je parafraza pjesme Borisa A. Novaka ‘Sloboda je glagol’ koju je pjesnik često govorio na ljubljanskim protestima za vrijeme autokratske vlasti Janeza Janše između 2020. i 2022. godine. Sloboda nije slovo na papiru, već nešto što se može samo živjeti i za što se moramo iznova i iznova boriti. Na isti način razumijemo muzej i njegove zbirke, muzej nije skladište pasivnih objekata, već resurs koji moraju aktivirati različiti akteri”, kaže Badovinac najavljujući predavanje.

Ona izdvaja važnost glagola u odnosu nad imenicama i kaže da ona polako ali postojano dobija sve veću snagu, i to posebno tokom posljednjih trideset godina. To je, po njenom mišljenju, povezano, između ostalog i sa sve dubljom planetarnom potrebom za promjenom - da prestanemo samo objašnjavati svijet i počnemo ga mijenjati, poručuje ona citirajući Karla Marksa.

“U smislu naše muzejske zbirke promjena postavke znači proces, otvorenost i poroznost. Promjena nikada nije apsolutna, već se temelji na svim prethodnim iskustvima. Kako bismo to istakli, u MSU-u smo uveli princip trajanja. Trajanje se odnosi na proživljeno vrijeme i time je povezano sa direktnim društvenim iskustvom”, navodi Badovinac.

Badovinac se u svom radu fokusira na izazovne procese redefinisanja istorijskih narativa uz različite avangardne tradicije unutar savremene umjetnosti i važi za najznačajniju kustoskinju savremene umjetnosti u ovom dijelu Evrope. Direktorica je MSU Zagreb od 2022. godine. Bila je na poziciji direktorice Moderne galerije i Muzeja savremene umjetnosti u Ljubljani od 1993. do 2020. godine. Autorka je brojnih eseja i publikacija, a pokrenula je i prvu kolekciju istočnoevropske umjetnosti, Arteast 2000+, (MG+MSU Ljubljana). Za sobom ima veliki broj projekata, bila je i slovenačka komesarka na Venecijanskim bijenalima od 1993. do 1997, 2005. i 2017, i komesarka Austrije na Bijenalu u Sao Paolu 2002. godine i predsjednica CIMAM-a, 2010. do 2013, a jedna je od osnivač(ic)a “L’Internationale” Evropske konfederacije muzeja savremene umjetnosti.

“Projekat Arhiv cetinjskih bijenala ima za cilj vraćanje nasljeđa cetinjskih bijenala gradu, njegovim stanovnicama/ima i široj javnosti, kao i re-upoznavanje sa savremenom istorijom Cetinja. Projekat čini više segmenata: program gostovanja umjetnica/ka, teoretičarki/ra i kustoskinja/ka, koji će se odvijati tokom cijele godine, kao i kroz izložbeno-edukativni program implementiran na raznovrsnim lokacijama u Cetinju”, piše u saopštenju.

Arhiv cetinjskih bijenala inicirale su umjetnice Natalija Vujošević i Irena Lagator Pejović, a koncept projekta rađen je u saradnji sa umjetnicama Lenkom Đorojević, Adrijanom Gvozdenović i umjetnikom Jovanom Miloševićem, a razvijan je u saradnji sa Ivanom Vujošević, Radisavom Stijović, Milenom Prelević i Balšom Lazarević. Projekat zajednički realizuju Fondacija Petrović i Institut za savremenu umjetnost, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, Nacionalnom bibliotekom “Đurđe Crnojević” i Muzičkom akademijom, a pokrovitelj je Prijestonica Cetinje.