Osvješćenje da umjetnost ima uticaja, i to veoma jakog na ljudske živote i emocije, kao i da ima moć da snažno poveže ljude i isprovocira jaka osjećanja i reakcije, bilo je nešto što je za angažovanog umjetnika iz Sjedinjenih Američkih Država Sema Duranta bilo od velikog značaja za njegovu umjetničku praksu.
To je kazao prisutnima na predavanju koje je u utorak veče održao u Podgorici, kao gost Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, u sklopu projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. Upravo je umjetnost i nasljeđe zemalja članica Pokreta nesvrstanih nešto što posljednjih godina budi njegovo veliko interesovanje i posvećenost, kazao je i objasnio zbog čega.
“Ono što me fascinira kod Pokreta nesvrstanih jeste ta povezanost sa Evropom i činjenica da je Jugoslavija bila dio tog pokreta. Za mene je to primjer da Evropa, ali i ostatak svijeta mogu raditi zajedno, dijeliti iste ciljeve, ideje, snove, mogućnosti za različite stvari, sa naglaskom na saradnju vlada različitih zemalja”, rekao je on.
Jedan od njegovih radova u javnom prostoru, a koji je predstavio i publici u Podgorici, šalje poruku: “Drugačiji svijet je moguć”, a da je stvarno tako, kaže, dokazuje i Pokret nesvrstanih koji, iako ne postoji više, ostavlja mnogo materijala za tumačenje, ali i učenje.
“Pokret nesvrstanih nas podsjeća na to da drugačiji svijet jeste ostvariv i moguć. Zahvaljujući tim trenucima u istoriji može nam biti lakše da zamislimo nešto drugačije u odnosu na katastrofu koja se trenutno dešava...”, rekao je on referišući na stanje u politici, ali i ekologiji i drugim sferama života.
Kao gost Muzeja savremene umjetnosti imao je priliku i da vidi kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja koja ga je opčinila i za koju tvrdi da je treba iskoristiti na najbolji mogući način i predstaviti je svijetu.
“Kolekcija umjetnosti Pokreta nesvrstanih zemalja kojom Crna Gora raspolaže zaista je od istorijskog značaja za čitav svijet. Ta kolekcija predstavlja fascinantno svjedočanstvo, resurs i nešto što treba percipirati kao (kulturno) blago, stoga sam zahvalan čitavom timu koji brine o ovoj kolekciji u Crnoj Gori. Svakako, ovu kolekciju treba predstaviti svijetu jer zaista jeste veliko interesovanje u svijetu za umjetnost Pokreta nesvrstanih zemalja, ali i za istorijski kontekst i širu perspektivu toga”, rekao je Durant.
Iako samoga sebe percipira kao skulptora, a kaže i da je (na)učen da bude vajar, njegov rad podrazumijeva različite forme i kombinaciju više pristupa, često se bazirajući na postavljanje umjetnosti u javnom prostoru, kako bi bila bliska običnim ljudima.
“Praktikujem da kreiram slogane, poruke koje nijesu uobičajene ili marketinške fraze, već su politički angažovane i baziraju se na ideji koja nije konačna, već je fleksibilna i zavisi od niza stvari: od osobe, okolnosti u kojima neko živi, konteksta tog područja, pa do okruženja u kojem je postavljena... Stalno razmišljam o tome kako moj rad utiče na ljude, a oni obično imaju različite konotacije i značenja u zavisnosti od konteksta i percepcije”, rekao je Durant.
Izlažući u javnom prostoru i na mjestima kao što su autobuska stajališta, ruinirane građevine, zatvori, nadvožnjaci i slično, cilj mu je da ohrabri ljude da sami stvaraju sopstvenu umjetnost, da šalju sopstvene poruke, ali i da podignu glas i iskažu mišljenje, javno.
“Mislim da umjetnici mogu da urade šta god da žele, jer umjetnici imaju slobodu da budu u potpunosti zaokupljeni onim što ih zanima, i to je sjajno. Moja je ideja da neke stvari sa kojima se suočavaju ljudi širom svijeta, kao što su ratovi, traume, socijalno stanje, politički i razni drugi problemi, učinim vidljivim”, kazao je Durant.
On ostavlja prostora i tome da svaki umjetnik želi nešto drugačije i teži različitim ciljevima. Iz iskustva kaže da nigdje nije lako, ali je najbitnije da svako pruži svoj maksimum i radi u skladu sa onim što želi da postigne.
“Treba naporno raditi, biti uporan i truditi se. I ja sam morao raditi naporno iako sam rođen kao bijeli muškarac u Americi, što smatram da je maksimalna privilegija. No, nije nužno tako. Kao mladi umjetnik iz Los Anđelesa (metropole koja nije umjetnički osviješćena), imao sam opciju da se preselim i stvaram u Njujorku ili Evropi. Izabrao sam Evropu gdje sam kasnije imao i svoju prvu izložbu. To pokazuje da, bez obzira gdje ste rođeni, morate se truditi i biti uporni. Umjetnicima i ljudima iz Crne Gore svakako je teže nego Amerikancima, što nije fer, ali je tako i treba uložiti mnogo truda, ali siguran sam da je sve ostvarivo”, poručio je on.
Nakon predavanja, u sklopu kojeg je predstavio svoje najupečatljivije radove, sa posebnim fokusom na rad "Bez naziva (Dron)", koi je bio druga narudžbina za High Line Plinth u Njujorku i pokreće pitanja oružanih sukoba putem dronova i nadzora u američkom društvu.
Predstavio je i radove sa svojih početaka, kao i one koji su u bliskoj vezi sa Pokretom nesvrstanih, nastavljen je razgovor sa prisutnima.
Većina njegovih djela su postavljena u javnom prostoru sa snažnim porukama i obuhvataju širok spektar socio-kulturoloških pitanja.
Sam Durant je interdisciplinarni umjetnik čiji se radovi bave različitim društvenim, političkim i kulturnim pitanjima. Diplomirao je na Massachusetts College of Art 1987. godine, a magistarske studije završio je na California Institute of the Arts 1991. godine. Imao je samostalne muzejske izložbe u prestižnim galerijama i muzejima, a predstavljen je i na brojnim međunarodnim postavkama. Živi i stvara u Berlinu i profesor je na Staatliche Akademie der Bildenden Kunste u Štutgartu.
Bonus video:
