Budućnost Hercegnovskog zimskog salona je u njegovoj još boljoj i dubljoj valorizaciji i integraciji u domaće i inostrane tokove savremenih umjetničkih praksi, a na taj način bi trebalo posmatrati i savremenu sveukupnu crnogorsku likovnu scenu, kazao je u razgovoru za Vijesti ovogodišnji selektor Salona Nikola Marković.
On je dodao i da je ova postavka, koja je otvorena u Gradskoj galeriji “Josip Bepo Benković”, posebno važna za sagledavanje savremene likovne scene u Crnoj Gori, ali i u regionu. Marković je koncept Salona osmislio pod sloganom “Život je detalj” čime je želio da skrene pažnju na moć umjetnosti da u malim stvarima i trenucima prepozna veličinu života.
Selektor, koji je doktor umjetnosti i arhitekture, u razgovoru za Vijesti je kazao da je opšti značaj Salona nemjerljiv, te da je on već sada sasvim sigurno jedno od nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore, te ga kao takvog treba posmatrati i čuvati, njegovati za buduće generacije u ime njihovog boljeg poznavanja, prepoznavanja i uvažavanja crnogorske kulture i umjetnosti.
Salon je, nakon duže vremena, uveličalo i prisustvo velikog crnogorskog slikara i vajara Voja Stanića, i to u godini proslave njegovog 100. rođendana, kazao je Marković, a podsjetio i na laureate 57. postavke, ali i na važnost publike.
“Izuzetno značajan motiv su i aspekti osjećanja, reagovanja i utisaka posjetilaca koje nose sa ove postavke, a koji će na određen način obezbijediti da se likovna scena i to što može da pokaže hercegnovski prostor, orijentiše na mnogo širi i značajniji parametar nego što je sada”, istakao je Marković ranije.
On u intervjuu za Vijesti sumira ovogodišnju postavku, njen i značaj Salona, govori o aktuelnoj crnogorskoj likovnoj sceni...
Selektor ste ovogodišnjeg Hercegnovskog zimskog salona koji publika može posjetiti još sjutra. Kako biste sumirali postavku?
Ovogodišnja postavka je posebno važna za sagledavanje savremene likovne scene u Crnoj Gori, ali i u regionu. Taj okvir njenog dejstvovanja smo uspostavili posebno definisanom selekcijom recentnih crnogorskih i inostranih autora koji su priložili svoja važna djela nastala u nekoliko zadnjih godina. Time je dobijen inovativan i sadržajan pristup i samoj temi ovogodišnjeg Salona ali i mogućnosti sagledavanja novih likovnih i autorskih praksi u savremenom slikarstvu i skulpturi. Pokazivanje jednog recentnog presjeka savremene likovne scene u Crnoj Gori i regionu jeste nešto čemu ovaj Salon sasvim sigurno u svojoj daljoj strategiji razvoja treba da teži i ja vjerujem da može u tome i uspjeti. Ne zaboravimo da je to jedan od najvažnijih i sigurno najstarijih likovnih salona na Balkanu.
Ovogodišnji laureat je istaknuti umjetnik Tomo Pavićević. Šta možete reći o njemu i nagrađenom radu “Jagnje”?
O Tomu Pavićeviću je sasvim zasluženo već mnogo rečeno u pohvalnom i afirmativnom smislu sa svih stručnih adresa likovne kritike, kako u našoj žemlji tako i u inostranstvu gdje je god njegov rad bio izlagan. Ono što je kao selektor mogu da kažem jeste da nam je bila čast njegovo učešće i naravno posvećenost kojom je kao autor dostavio jedan ovako važan i danas mogu reći nekako posebno aktuelan rad kakvo je ovo njegovo ‘’Jagnje’’ koje na svojevrstan način gotovo biblijski čisto i nevino svjedoči razarajuću stvarnost današnjeg življenja kao detalj našeg dubljeg i važnijeg poimanja života i njegovih vrijednosti. Pored Toma, sa posebnim pijetetom želim da pomenem i ostala dva autora koji su dobili drugu i treću nagradu Salona, a to su uvažena koleginica Tijana Gordić za sjajnu sliku ‘’Malo iznad horizonta’’ i izuzetni Marko Crnobrnja za skulpturu ‘’Sugestija’’ čije će radove naša publika uskoro vidjeti i u još nekim postavkama koje su sada u toku sa pripremama.
Kako komentarišete kompletnu izložbu, zastupljene autore, koji motivi dominiraju, kakve tehnike i slično? Da li je i koliko Salonu dalo na značaju prisustvo Voja Stanića?
Izložbu bih prije svega komentarisao kao posebno uspješnu u svakom smislu, a ponajviše u smislu onih divnih utisaka koje nose prije svega sami autori, a zatim naravno i publika kao i svi oni koju su zajedno sa nama predano radili da ova postavka bude izložena na jednom muzejskom i profesionalnom nivou. Sama postavka je koncipirana kao šest odvojenih izlagačkih cjelina koje su imale zajednički uspostavljen jezik prepoznatljivih likovnih praksi i detalja čime se dobio posebno autentičan ambijent za svaku od njih. Salonu je svakako posebnu draž nakon dugo godina odsustva sa njegove postavke, donio i rad našeg dragog kolege Voja Stanića u njegovoj jubilarnoj stotoj godini života kojem se i ovom prilikom posebno zahvaljujemo kao i njegovom uvaženom sinu Tomislavu koji nam je srdačno izašao u susret i pomogao da se sve organizuje na poseban i profesionalan način kakav Vojov rad u potpunosti i zaslužuje.
Na osnovu čega ste koncipirali izložbu koju ste objedinili geslom/porukom “Život je detalj”, šta je bio Vaš cilj i kako su potom odabrana predstavljena djela?
Kada sam se opredijelio za ovu specifičnu temu pod sloganom “Život je detalj - La vie est un détail”, želio sam da ovom izložbom detaljima kao i našem odnosu prema njima, svojevrsnom poetikom malih stvari učinimo vidljivim jednu osjetljiviju stranu života koju zbog dinamike ritma savremenog preživljavanja često zapostavljamo. Zbog toga je postavka ovogodišnjeg Salona posvećena upravo na tom naglasku samostalne cjelovitosti koju detalj kao kreativno sagledana i doživljena cjelina ima i u umjetnosti i u životu svakog od nas... Nakon obavljenog čitavog niza razgovora sa umjetnicima i nakon posjeta njihovim ateljeima, napravljeni su izbori radova za prijavu njihovog učešća. Radovi su se zatim predavali elektronskim putem do 26. decembra 2023. godine. Nakon čega ih je pregledala tročlana komisija koja je zasjedala 28. decembra. Detaljnim pregledom velikog broja prijavljenih učesnika na kraju smo odabrali 39 autora koji su sjajno odgovorili i temi i postavci ovog Salona.
Šta možete reći o značaju Hercegnovskog zimskog salona za likovnu i umjetnost uopšte, kako Crne Gore, tako i regiona?
Značaj ovog Salona je nemjerljiv jer je on već sada sasvim sigurno jedno od nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore i kao takvog ga trebamo posebno čuvati, njegovati za sve one generacije koje su pred nama u ime njihovog boljeg poznavanja, prepoznavanja i uvažavanja crnogorske kulture i umjetnosti.
Da li je Salon adekvatno podržan i “valorizovan”?
Važno je reći da je Salon ove godine prvi put dobio i svoju profesionalnu galerijsku rasvjetu, što svakako pokazuje da se otvaraju polja podrške nadležnih institucija kao odgovor na posebno posvećen rad i inicijative koje je formirala direktorka galerije uvažena Gordana Krunić sa svojim timom.
Ovom prilikom naglasiću da posebnu zahvalnost dugujemo i kompaniji “Koving” i njihovom uvaženom direktoru Bojanu Raduloviću koji je dao izuzetan profesionalni i lični doprinos da se sve stigne u nekim gotovo nemogućim rokovima. Želim se posebno zahvaliti i uvaženom kolegi Goranu Ćetkoviću koji je takođe dao veliku podršku i inicijativu da Salon ovako uspješno dovedemo do realizacije.
Koliko Salon oslikava likovne trendove i tendencije aktuelne scene?
Mogu samo potvrditi da je to i bila jedna od njegovih najvažnijih i najuspješnijih karakteristika Salona koji se ovogodišnjom postavkom baš kao takav predstavio publici, kako kod nas, tako i u regionu.
Kakva je crnogorska likovna scena, položaj autora, ali i rad galerija, podrška institucija, iz Vaše vizure?
To je nažalost naša, još uvijek, bolna tema koja samo reflektuje nedovoljno uspostavljenu mrežu djelovanja nadležnih ustanova kulture kao i strategije političkih planova u vezi budžeta za umjetnosti i njen dalji razvoj. Ono što svakako treba pohvaliti jeste to što se konačno počelo sa radom na Muzeju savremene umjetnosti i što će kvalitet i znanje koje nosi njen sadašnji rukovodilac, uvaženi kolega (Vladislav) Vanja Šćepanović, sigurno u veoma kratkom roku pokazati kako se stručno i predano postižu rezultati i sa većim uspjehom nego što su pojedine slične institucije i platforme u regionu sa mnogo većim budžetima postigle. Naravno, kada se takvi rezultati uoče to ne znači da treba stati sa finansijskom podrškom već naprotiv, takve stručnjake i njihove timove treba motivisati i još bolje finansijski ojačati u cilju mnogostrukih vrijednosti koje njihov rad uspostavlja za naše društvo u cjelini.
Na koji način bi se trebalo ophoditi prema našoj likovnoj umjetnosti i nasljeđu?
Volimo i čuvajmo kulturu i kroz savremenu likovnu umjetnost, jer je ona zasigurno naš najbolji resurs koji već decenijama najmanje njegujemo i podržavamo... Umjetnost sa pravilno osmišljenom prezentacijom i nadgradnjom u okvirima placemaking procesa u odnosu na strateške platforme turističkog i društvenog razvoja, ima gotovo nezamjenjivo važnu ulogu. To je ona uloga koja može donijeti i izuzetne ekonomske benfite ako joj se pristupi jednim ozbiljnim i strateški osmišljenim konceptom zakonskih regulativa i institucionalnih projekata podrške i razvoja.
Kako vidite budućnost Salona, šta bi trebalo promijeniti i kojim putem ići?
Budućnost ovog Salona je prevashodno u njegovoj još boljoj i dubljoj valorizaciji i integraciji u, ne samo domaće već i one druge važne inostrane tokove savremenih umjetničkih praksi, kojima bi se i naša likovna scena još više nadahnula i kreativno bolje uočila.
Bonus video:
