Strast prema pripovijedanju, kroz mitove, apstraktne koncepte ili književne narative, povezala je dvoje vrsnih plesnih umjetnika koji su svoj kreativnu, umjetničku i profesionalnu saradnju unaprijedili i prenijeli u privatni život. Ta zajednička ljubav i vizija podstiče ih i da nakon 15 godina kreiraju originalnu i zanimljivu koreografiju za svaku predstavu... U pitanju su Michal Rynia iz Poljske i Nastja Bremec Rynia iz Slovenije.
Njih dvoje su i osnivači najveće slovenačke privatne baletske trupe koja je ujedno i najvažnija umjetnička asocijacija u okviru projekta Evropska prijestonica kulture (EPK) Nova Gorica 2025.
Poljak i Slovenka proslavili su se na pozornicama širom Evrope da bi prije više od 15 godina formirali i sopstveno pozorište - MN Dance Company. Ova baletska kompanija, osim što otvara prestižni slovenački događaj iduće godine, partner je Turističke organizacije (TO) Budva na ovogodišnjem Jadranskom festivalu igre gdje su bili profesionalno angažovani. TO Budva je u čast poljske Nobelovke, Olge Tokarčuk, koja je prošle godine posjetila festival “Ćirilicom”, odabrala komad “Letovi” koji je kreirao ovaj umjetnički dvojac. Predstava “Letovi” je svoju premijeru u formi baleta imala nedavno u Budvi. Svoje utiske, više o saradnji i sopstvenom radu, Michal Rynia govori za Vijesti.
Oboje su diplomirali na CODARTS - Roterdamskoj plesnoj akademiji i nastavili da stvaraju svoj prepoznatljiv plesni stil i naraciju kroz govor tijela. Njihove metode treninga zasnovane su na novim načinima kretanja i izražavanja tijelom. Pod uticajem svog porijekla stvaraju čist, moćan i ekspresivan ples, navodi se na njihovom zvaničnom sajtu.
“Izražavamo se kroz ples. Osjećamo potrebu da kreiramo i ispričamo apstraktnu priču kroz pokret. Inspirisani svakodnevnom životnom situacijom i našom intuicijom govorimo o ljepoti i haosu svijeta u kome živimo i onog svijeta koji zamišljamo”, ističe se na sajtu.
Michal Rynia rođen je 1984. godine u Vroclavu, a svoju karijeru započeo je kao hip-hop plesač. Zabilježio je brojne uspjehe i nagrade na brojnim takmičenjima, kako u Poljskoj i Holandiji, tako i na svjetskom nivou.
Ovo je vaš prvi koprodukcijski projekat sa Crnom Gorom. Možete li nam reći svoje iskustvo nakon premijere baleta “Letovi” u Budvi i nešto o konceptu koji je Budva koristila, a to je “Migracija” čiji je autor dr Predrag Zenovića?
Naša saradnja sa Crnom Gorom na koprodukcijskom projektu bila je ispunjeno iskustvo, ali i izazov za premijeru van naše zemlje. Bili smo oduševljeni što smo nastupili na budvanskoj bini i cijenili smo toplu dobrodošlicu i podršku TO Budva kao organizatora festivala. Tema migracije duboko je odjeknula unutar nas samih i podstakla nas da dublje istražimo ovaj koncept kroz koreografiju i pripovijedanje. Bili smo inspirisani aktuelnošću teme u današnjem svijetu i konceptom koju je Budva znalački odabrala, a uz to i ohrabreni pozitivnim prijemom budvanske publike. Bilo je to posebno i obogaćujuće iskustvo za koje se nadamo da će dovesti do više saradnje sa Budvom i Crnom Gorom u budućnosti.
Sa Nastjom sarađujete i živite više od 15 godina. Veličanstveno je pronaći inspiraciju i energiju da napravite toliko novih izvanrednih plesnih projekata sa jednom osobom, između ostalih. Ta divna saradnja krunisana je ljubavlju. Šta biste Vi rekli. kako je moguće više od 15 godina stvarati magiju sa Nastjom?
Naša zajednička strast za pripovijedanjem, posebno kroz mitove, apstraktne koncepte ili književne narative, tjera nas da kreiramo originalnu i zanimljivu koreografiju za svaku predstavu. Raznolikost naših inspiracija čini naš rad svježim, izazovnim i ubjedljivim. U predstavama koje oživljavamo, neke priče su izvučene iz naših svakodnevnih iskustava, dok su druge proizvodi naše bujne mašte. Kroz našu posvećenost zanatu i našu duboku povezanost, u mogućnosti smo da kontinuirano stvaramo plesne projekte koji odjekuju kod publike širom svijeta.
Veoma ste angažovani na projektu EPK Nova Gorica 2025. Budva je pokušala i nažalost nije uspjela. Možete li nam prenijeti svoje iskustvo i koliko je važno da jedan grad bude EPK?
Iako je razočaravajuće što Budva nije uspjela u svojoj kandidaturi za EPC, budućnost predstavlja nove mogućnosti za rast i priznanje. Posebno ću istaći tekući projekat - Jadranski festival igre, koji je najbolja forma za EPK i više od sličnih festivala privlači međunarodnu publiku. Oznaka EPK je od suštinskog značaja za promovisanje kulture i umjetnosti u gradu, podstičući bolje razumijevanje njenog značaja među lokalnim stanovništvom i umjetnicima. Međutim, postizanje ovog statusa takođe dolazi sa sopstvenim skupom izazova i odgovornosti.
Služeći kao dio zvaničnog programa Evropske prijestonice kulture GO! 2025 Nova Gorica - Gorica je bila transformativno iskustvo koje nam je otvorilo nove dimenzije i pružilo mogućnosti da kontinuirano radimo sa plesačima u našoj kompaniji. Tu je i razvijanje koncepata i ideja za narednu predstavu “Tijelo bez granica” koja je jedan od vrhunaca programa, što nam omogućava da pokažemo našu umjetnost i promovišemo region na međunarodnom nivou. Ova prilika nas je podstakla da uzvratimo zajednici i podignemo profil kulturne izvrsnosti u regionu, kako lokalno tako i globalno.
Svoju karijeru ste počeli u hip-hopu i bili ste jedan od najuspješnijih hip-hop plesača u evropskoj istoriji. Osvojili ste i nekoliko svjetskih šampionata. Da li Vam danas nedostaje hip-hop i koliko Vam je taj ples pomogao u nastavku karijere?
Uvijek sam bio zaljubljen u pokret kao takav. Upravo hip-hop mi je omogućio da izrazim svoju kreativnost i fizičko umijeće. Međutim, to za mene od samog početka nije bilo dovoljno, pa sam uzimao časove, pohađao radionice i posvetio hiljade sati u studiju da bih savladao i druge plesove. Urbani plesovi su način da se savlada svoje tijelo i da se stvori temelj za raznolik pristup umjetničkoj igri. Kako sam odrastao i sazrijevao, tako sam napredovao ka kompleksnijim temama, pričama, razmišljanju i pokretima. Nedostajala mi je komunikacija i slanje poruka i to sam dobio kroz neverbalnu komunikaciju moderne igre i tako sam ušao u svijet bez granica koji pruža moderni ples današnjice.
Pored projekata koje ste kreirali za pozorišta i festivale, briljirali ste i svojim filmovima i video-radovima na temu pokreta, igre i plesa. Kako to da tako malo umjetnika na Balkanu ima tako duboko promišljanje i aktivnosti na tom polju i kako to da niko kao Vi nije uspio da stvori tako interesantne, jake i uspješne filmove?
Ples je magična umjetnička forma koja se odvija u trenutku, kao rijeka koja teče i koja se stalno mijenja i nikada nije ista. Iako cijenim živo iskustvo plesnog nastupa, uvijek me je intrigirala ideja da ove trenutke magije zabilježim na filmu. Kamera nam omogućava da zamrznemo ove prolazne trenutke, stvarajući drugačiju vrstu vizuelnog pripovijedanja.
Bonus video:
