Vrijeme je da predahnemo - i od Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i od činodejstvovanja dvojca dr Šćepanović & mr Vlaović - i od nemilih scena podno brda Gorica - u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana “Gorica C” - i od činodejstvovanja dvojca Laković & Mitrović - što ne znači da se neću vratiti tim temama i tim individuama - jer su to teme koje nam pružaju, čak i nakon površnih analiza, vrlo precizne i vrlo jezovite uvide u razmjere tzv. društvenog sunovrata - koji je, bojim se, nezaustavljiv - o čemu najizravnije svjedoči upravo sramotan odnos pomenutih individua spram svojih društvenih uloga.
Pomenute teme kojima sam se bavio u potonje vrijeme - a pogotovo pomenute individue koje nije moguće odvojiti od pomenutih tema - ni po čemi nijesu ekskluzivne - kojim god temama i kojim god pripadajućim im individuama da sam se bavio - uvidi bi, u ovim uslovima, bili jednako jezoviti...
* * *
Rezultati PISA testiranja crnogorskih učenika koje je sprovedeno 2022. godine predstavljeni su početkom decembra prošle godine - kojom prilikom je konstatovano, ne bez žaljenja, da su crnogorski učenici polučili značajno lošije rezultate nego 2018. godine, te da su ti rezultati daleko ispod prosječnih rezultata koje su polučili učenici iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (The Organization for Economic Cooperation and Development - OECD).
Što je Program za međunarodno ocenjivanje učenika (Programme for International Student Assessment) - ili PISA?
To je, veli na pisa.iccg.co.me, najveće međunarodno testiranje u oblasti obrazovanja - koje uključuje isključivo petnaestogodišnjake/inje i koje se sprovodi u tri oblasti: matematička pismenost, čitalačka pismenost i naučna pismenost.
Od 2000. godine, kada je OECD pokrenula Program, u PISA testiranjima je učestvovalo više od 100 zemalja i ekonomija i oko 3,7 miliona učenika iz cijelog svijeta. Crna Gora je dio PISA od 2006. godine.
PISA je, dakle, najveće međunarodno istraživanje u oblasti obrazovanja - a ujedno je i jedinstveni alat koji omogućava i valorizaciju i kvalitativno/kvantitativno poređenje obrazovnih sistema na međunarodnom nivou. PISA testiranje se sprovodi svake treće godine, što će reći da je do sada sprovedeno osam ciklusa.
Testiranje koje je bilo planirano za 2021. godinu - sprovedeno je 2022. godine zbog pandemije kovid-19 - i na tom testiranju, koje je ujedno i posljednje, učestvovalo je oko 690.000 petnaestogodišnjaka iz 81 zemlje.
Testiranje je u Crnoj Gori sprovedeno je od aprila do maja 2022. godine - u sve tri pomenute oblasti - a obuhvaćeno je 5.793 učenika iz 63 škole - što je, procjenjuje se, 93% ukupne populacije crnogorskih petnaestogodišnjaka/inja.
Crna Gora je iz matematičke pismenosti 2018. godine imala 430 bodova, a 2022. je imala 406 - što je bilo dovoljno za 54. mjesto (među 81 zemljom/ekonomijom obuhvaćenom testiranjem). Iz čitalačke pismenosti najbolji rezultat ostvaren je 2015. godine - 427 bodova, 2018 - 421, a 2022 - 405 bodova - što nam je donijelo 56. mjesto - a iz naučne pismenosti 2018. imali smo 415, a 2022 - 403 boda - što je bilo dovoljno za nezavidno 62. mjesto.
I u zemljama OECD-a rezultati iz sve tri oblasti su bili lošiji 2022. godine. Ranije je prosjek u tim zemljama bio oko 500 bodova, a na posljednjem PISA testiranju iz matematičke pismenosti prosjek je bio 472, iz čitalačke pismenosti 476, a iz naučne pismenosti 485 bodova.
Što se pak tiče Crne Gore, “zabrinjava”, kaže Miloš Trivić, direktor Ispitnog centra Crne Gore, Javne ustanove koja sprovodi PISA testiranje, “veliki procenat učenika sa slabim postignućima - koji je duplo veći u odnosu na OECD prosjek, a svega je jedan posto učenika sa najboljim postignućima, u odnosu na sedam odsto koliko iznosi OECD prosjek”.
* * *
Čast da se osvrne na rezultate potonjeg PISA testiranja u Crnoj Gori - pripala je nikome drugome do li, fanfare molim: gospodinu Bojoviću - državnom sekretaru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Bojović je iz mjesta konstatovao da u tom resoru nijesu zadovoljni rezultatima PISA testiranja i da su oni - loši rezultati - crveni alarm za crnogorsko obrazovanje.
Ni na jednom od PISA testiranja - počevši od davne 2006. godine, kada je sprovedeno prvo PISA testiranje u Crnoj Gori - naši petnaestogodišnjaci nijesu polučili rezultate koji bi mogli biti okarakterisani kao zadovoljavajući - bilo je uspona, ali kad se podvuče linija - mrka kapa.
Početkom decembra davne 2007. godine, kada su prezentovani rezultati prvog PISA testiranja - konstatovano je, između ostaloga, da su rezultati crnogorskih petnaestogodišnjaka “mnogo lošiji u poređenju sa onim koji su dobijeni u Sloveniji i Hrvatskoj” - Slovenija je tada bila na zavidnoj 13. poziciji (sa 519 bodova - prvoplasirana Finska je imala 563 boda), Hrvatska je bila na 22. poziciji (493 boda), Srbija na 40. poziciji (436 bodova) - a Crna Gora na 47. poziciji (412 bodova) - od 57 država koliko ih je učestvovalo u PISA testiranju te 2006. godine.
I tada smo imali crvene alarme - kao i svakoga puta do sada - a da li su, u međuvremenu, preduzimani neki ozbiljniji koraci u pravcu poboljšanja našeg obrazovnog sistema - kladio bih se, za sve pare, da ništa vrijedno pomena nije preduzimano - o čemu, uostalom, najrječitije svjedoče upravo rezultati.
“Naravno da su proteklih godina i decenija sprovođene reforme”, insistirao je Bojović, komentarišući rezultate crnogorskih petnaestogodišnjaka na PISA testiraju 2022. godine, “ali je očigledno da one nijesu sprovođene adekvatno i da ne daju rezultate. Nastavni planovi i program su se vjerovatno (vjerovatno! - veli Bojović - op.a.) mijenjali na neadekvatan način, određeni kvalitetni sadržaji su uklanjani” - i još je dodao, u Grunfovom stilu, za dobru mjeru, da “treba preduzeti reforme koje će ići u pravcu poboljšanja sistema obrazovanja” - ili u prevodu: nama trebaju reforme koje će uroditi plodom - koje će poboljšati stanje - a ne reforme koje neće uroditi nikakvim plodom - ili će čak pogoršati stanje.
I sad se pitamo - ma je li moguće da državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija nije osjetio obavezu (ipak je on državni sekretar) - da povodom objavljivanja (katastrofalnih) rezultata potonjeg PISA testiranja u Crnoj Gori - prezentuje nešto konkretno - ili barem suvislo...
“Treba preispitati”, poručuje Bojović, “odnos obaveznih i izbornih predmeta, budući da su temeljna znanja i nauka nedovoljno zastupljeni”.
Treba Bojoviću, treba - i ja velim...
“Treba da se usaglasimo”, klikuje Bojović, u maniru člana Politbiroa zaduženog za agitprop, “sa modernim metodama prenošenja znanja. Živimo u digitalnom dobu i nesumnjivo je da je neophodna digitalizacija kompletnog obrazovanja”.
Svaka čast Bojoviću! Bravo!
I kao što rekoh - kojim god temama i kojim god pripadajućim im individuama da sam se bavio, uvidi bi, u ovim uslovima, bili jednako jezoviti...
Teže mi pada, da budem iskren, Bojovićev stand-up nastup od loših rezultata petanestogodišnjaka na PISA testiranju…
Bonus video:
