Literarnoj publici u Tivtu u subotu veče se u okviru manifestacije "Tivatsko književno ljeto", u tom gradu predstavio mladi bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan, promovišući svoj roman "Meho".
Moderator večeri, urednik izdanja Gradske biblioteke Tivat, dr Miomir Abović predstvljajući biografiju i opus ovog pisca, ukazao je i na raznovrsnost književnih formi kroz koje je Kaplan do sada pokazao svoj izuzetan književni talenat, od nekoliko veoma uspješnih romana, preko zbirki pripovjedaka, pa do knjiga pjesama.
Roman "Meho" najčitanije je i najznačajnije Kaplanovo djelo, ukazao je Abović.
"To je žanrovski prije svega roman lika, ali je to i roman društvene sredine i veoma jasnog definisanog hronotopa. U pitanju je post-dejtonsko bosanskohercegovačko društvo u vremenu koje živimo i danas, a Kaplan izuzetno vješto, kroz ovaj stoga društveni roman, govori o karakteristikama i specifičnostima koje to društvo sa sobom nosi. Meho živi i djeluje u tom društvu, a zapravo je na margini. Na margini je tog društva seljak koji koji se bavi poljoprivredom, koji živi od prodaje breskve i paprika, ne snalazeći se u okruženju koje ga je snašlo", istakao je on.
Roman "Meho" pripovjeda o Dubravskoj visoravni između Stoca i Čapljine, o hercegovačkom kršiću i plodnim njivama, o povratnicima, graditeljima avlija i gasulhana, o breskvama i paprikama, međuljudskim odnosima u porodicama i džematima, o sijelima ali i o ratu i logorima.
Osvrćući se na jezik kojim govori i piše kao svoju domovinu, Kaplan je izrazio zadovoljstvo što je, nakon više predstavljanja u Crnoj Gori, najzad stigao i na primorje, te koliko je za njega inspirativan razgovor na našem jednom, istom jeziku, kada ima priliku uživati u njegovim različitim varijantama.
"Ambijent i jezik su definitivno okviri onoga o čemu pišem. A inspiracija počinje negdje sa Mirkom Kovačem, a završava se sa Ivanom Raosom i njegovim 'Prosjecima i sinovima', što znači da govorimo o dobrom dijelu Balkana gdje se govori taj jezik", kazao je Kaplan.
Roman 'Meho' je izašao 2019.godne, najprije u Zagrebu, kasnije u Beogradu pa onda u Sarajevu. Riječ je o priči gdje se čovjek pokušava nakon rata vratiti u mjesto odakle je zbog rata morao otići.
"Ja imam uvijek kao temu tu mogućnost, odnosno nemogućnost da se započne život tamo gdje on stao sa početkom rata. To je na neki način moja biografija, jer sam i sam proživljavao sve to o čemu pišem. Meho je, naravno, fikcija, ali je to tema koja me opsjeda, s kojim sam se nastavio baviti. Postoji u romanu 'Šušanj', koji je takođe priča o čovjeku, o poratnom društvu, o ljudima koji se jednostavno nisu snašli u novim vremenima koja su došla. Dakle, pišem o tome kako ljudi u malim sredinama, prepušteni sami sebi, pokušavaju nekako da nastave život koji je nekako napravio onaj raniji, nasilno prekinut", istakao je Kaplan.
Almin Kaplan, rođen je 1985.godin, objavljuje od 2008. Počelo je sa zbirkom poezije 'Biberove kćeri', a uslijedile su knjige "Čekajući koncert roga", poezija (2012.), "Ospice", roman u stihovima (2014.), "Mostarska zbirka", poezija (2017.), "Bukara", poezija (2017.), "Trganje", roman (2017.), "Meho", roman (2019.), te zbirke pripovjedaka "Dubravske priče" (2020.), "Kućni ljudi" (2022.), "Razgovori s Markom" (2022.). Posljedjni roman- "Šušanj" objavio je 2023.godine.
Almin Kaplan se smatra za jednog od najboljih savremenih bosanskohercegovačkih pjesnika i prozaista. Dobitnik je više književnih nagrada među kojima su nagrada Mak Dizdar, nagrada Ratkovićevih večeri poezije, nagrada Zija Dizdarević, Edo Budiša, Kočićevo pero i Skender Kulenović.
Živi na Rivinama kod Stoca.
Bonus video:
