Stara latinska poslovica "verba volant, skripta manent", riječi lete, a zapisano ostaje, svjedoči da sve što nije zapisano polako pada u zaborav i nestaje. Kada zaboravljamo na svijetle primjere prošlosti, na dobročinstvo, ljubav, junaštvo, odanost mi izdajemo i u tom smislu zaborav je izdaja svijesti. Samo u zajednici s precima mi činimo suštinsku porodicu, kazao je u pozdravnoj riječi dr Miodrag Čizmović, direktor Javne ustanove "Zahumlje", na promociji knjige "Jevto Krcunov Baćović-narodni pamtiša", autora Čeda Baćovića.
Baćović upravo, tokom višedecenijskog pisanja i objavljenih oko 60 knjiga različitog žanra, podsjeća na pretke, porodicu, tradicionalne vrijednost, na čast i poštenje, i opominje da ne smijemo zaboraviti pretke, jer će onda i potomci ostati bez korijena.
"Težnja za kosmičkom pravdom i istinom ostaje zapovijest. Bistrina i narodna mudrost koji su krasili Jevta Krcunovog su zaloga i putokaz čvrstine i nepokolebljivosti u odbrani dobra", poručio je Čizmović, inače Jevtov unuk.
A ko je bio Jevto?
"Jedan od najuglednijih Banjana svoga vremena, poznati narodni pamtiša i čovjek od lijepe riječi, a riječ je, kako vele, i ćuprija i ponor, dobre spaja, a pogane razdvaja. Zapamćen je kao hrabar ratnik, učesnik ratova, i za zasluge na bojnom polju odlikovan je Obilića medaljom...Bio je rođeni ujak Dušana Kosovića, neuropsihijatra svjetskog glasa. Dušan se time ponosio i u jednu svoju knjigu je stavio i Jevtovu fotografiju, ovu koja se nalazi na korici ove knjige", objašnjava autor knjige koja je objavljena, kako je kazao na promociji, zahvaljujući dobročinstvu Darka Baćovića, unuka Jevtovog.
Sa odlaskom mudrih starina, kao da odlazi dio istorije, tradicije, kulture.
"Oni su za dugi niz decenija bili za nas pravi izvori znanja, pokretne hodajuće usmene biblioteke, nepisani arhivi u kojima je pohranjeno kolektivno narodno pamćenje. Oni su bili naše riznice sa duhovnim blagom. Rekao je to neko mudriji od mene – lako je živjeti za života, ali je teško živjeti poslije smrti. A Jevto živi među nama i danas, poslije skoro 50 godina od svog odlaska u vječnost", poručio je Baćović.
Jedan od recenzenata knjige, novinar Veliša Kadić, drugi recenzent je Željko Šapurić, kazao je da je mnogo neobičnih priča između korica ove dragocjene knjige, kao i da je u Jevtovoj biografiji bilo dosta nepravde i ogorčenja i da se sve smjestilo u "njegovom registru pamćenja".
"Samo da smo u ovoj knjizi imali onaj dio koji govori o našem junaku, a što je na prvim stranicama napisao Čedo, bilo bi dovoljno. Jer kroz nekoliko rečenica oslikan je karakter Jevta Krcunovog, heroja britke riječi, koji je do potonje životne ure držao do onoga što on kaže, ali i drugi. Jevtova riječ puna ponosa, ali i bola i gorčine, odzvanja i upozorava nas da na ovom mjestu, ali i svuda, budemo ljudi. Gdje bi nam bio kraj kada bi se svi u Crnoj Gori držali ove snažne poruke čovjeka koga na sreću vrijeme nije pregazilo i zaboravilo, već se kroz stranice Čedovog ostvarenja vraća svojoj kući, svom ognjištu i kućnom pragu, među svoje", poručio je Kadić.
Knjiga "Jevto Krcunov Baćović-narodni pamtiša", prema riječima Radoja Karadžića, predstavlja vrijedan doprinos narodnom stvaralaštvu i upoznavanju sopstvenog narodnog nasljeđa.
"Ova knjiga nije samo uspomena na Jevta Krcunova, nego i riznica narodnih riječi i izraza prekrivenih velom zaborava. Iz nje vidimo kako su naši preci znali lijepo da ispričaju priče, bili pamtiše, pa su te priče autentično kazivali. Čedo ih je prenio koristeći arhaične riječi koje je koristio Jevto, i one koje su svojstvene za područje Banjana, transformišući ih u štivo zanimljivog sadržaja i značenja. Književnik Čedo Baćović je priredio knjigu specifične književno-istorijske sadržine i izatkao je lijepu i autentičnu storiju o narodnom pamtiši iz mudrog banjskog plemena“, kazao je Karadžić.
Knjigu je, kako je istakao, doživio kao slojevitu priču koja obuhvata "našu istoriju, tradiciju, kulturu, sačinjenu od više usklađenih priča, oslonjenih na dubinu narodne duše".
"Doprinos ovakvih knjiga je u tome da se generacije koje dolaze vrate svojim korijenima. Tako se čuva najveće blago jednog naroda – jezik, tradicija i kultura", rekao je Karadžić..
Baćović ne posustaje u istraživanju i "oživljavanju“ kulturno-istorijske baštine", kazao je Gojko Knežević, a to je pokazao i knjigom koja je promovisana u sali "Zahumlja".
"Naročito su slikoviti, još više poučni Jevtovi pogledi na život, poslovične ispovijesti iz njegovog životnog iskustva i narodnog predanja, poput onih da je najvažnije imati prst obraza i da nije dobro varati nikoga, a najgore je varati sebe", rekao je Knežević.
Kako je istakao, za nauk nam je Jevtov prijekor: "Danas su naše omraze teške… kao da nas je neko natočio ijedom i otrovom. Zato se ne perčinajte niokošta"…
"E, mi se, odista, perčinamo oko nevažnih stvari i raznih gluposti. Čini mi se danas više nego ikada. Zato je i danas veoma aktuelan Jevtov apel da 'prestanemo da se perčinamo – samo tada će nam svima biti bolje'. To je, bar se meni čini, glavna poruka ove po obimu male, ali po sadržaju vrlo zanimljive knjige", smatra Knežević.
Prema riječima Dragutina Buda Novosela, autor knjige kroz Jevtova pričanja predočava mentalitetske i etičke osobine ne samo znamenitog bratstvenika, nego i ljudi sa ovih prostora.
"Rijetki su autori na ovim prostorima koji posjeduju takvu rječitost, rapsodičnost, erudiciju, kao što je Čedo Baćović, da u jednoj priči prikažu događaj kome će dati preciznu istorijsku artikulaciju. Autor, kao veliki poznavalac istorijskih fakata iz crnogorske prošlosti, sa zavidnom crtom postojane literarnosti, tako da se njegove priče čitaju kao uzbudljivo književno štivo, što ima posebnu snagu svih elemenata na kojima se zasniva djelo literarnog žanra...Čedo Baćović je plodan stvaralac koji se okušao u različitim književnim žanrovima, a koji u svojim knjigama baštini sve ono što je tradicija njegovog kraja i familije. Kod njega zapažemo osobinu da posjedovano znanje transformiše u štivo zanimljivog sadržaja i značenja", istakao je Novosel.
Promociju knjige organizovala je JU "Zahumlje" u okviru novembarskog repertoara programa Nikšićka kulturna scena 2024.
Bonus video:
