Dobrota, ljudskost, dostojanstvo čine suštinu života i u svim svojim filmovima strasno sam se bavio sudbinama usamljenih pojedinaca, hrabrih i časnih ljudi našeg mentaliteta koji su se s antičkom snagom borili za ove vrijednosti - riječi su reditelja, scenariste, profesora i akademika Zdravka Velimirovića koji je preminuo na današnji dan prije 20 godina.
Vrsni jugoslovenski sineasta, njegovao je strast za novim saznanjima i prenošenjem znanja čitavog svog života, a povodom obilježavanja dvije decenije od njegove smrti, Jugoslovenska kinoteka u Beogradu organizuje retrospektivu pojedinih njegovih igranih filmova kao i izložbu fotografija, u svečanoj sali "Dušan Makavejev".
"U okviru obilježavanja 20. godišnjice smrti Zdravka Velimirovića, biće postavljena i prateća izložba do sada neizlaganih fotografija iz zbirke reditelja. Program počinje danas u 17 časova izložbom fotografija, a nastavlja se projekcijama igranih filmova u potpuno restaurisanoj verziji, i to: "Dan četrnaesti" u 18 časova, kao i "Derviš i smrt" sjutra u 18 časova, nakon čega će biti emitovana i projekcija filma "Dorotej". Zdravko Velimirović, koji je ostavio neizbrisiv trag u srpskoj/jugoslovenskoj kinematografiji, preminuo je 7. februara 2005. godine", naveli su u saopštenju iz Jugoslovenske kinoteke.
Ove godine se navršava i 95 od Velimirovićevog rođenja koji i danas važi za jednog od najvećih domaćih filmskih stvaralaca čija ostvarenja odlikuje promišljen sociološko-istorijski pristup kojim je autor proučavao i opisivao jugoslovenski prostor ističući kulturološke vrijednosti.
"On je išao ruku pod ruku sa velikim stvaralaštvom. Ono na šta sam posebno ponosan, osim visokih stvaralačkih domena, jeste što je opisao kulturu i tradiciju mnogih naroda sa Balkana, jednako Crne Gore, Srbije i drugih krajeva ali i svijeta dok je snimao u Francuskoj, Grčkoj, Malti, Rusiji, Ukrajini, Aziji i afričkom kontinentu. Osim velikih i igranih filmova koji su ostavili, vjerujem neizbrisiv, trag u kulturi naroda, napravio je i veliki broj dokumentarnih filmova i bavio se u njima sa više tema. Što se tiče dokumentarnih filmova tu bih pomenuo "Zublja Grahovačka", "Rade, sin Tomov", "Ostrog", pet dokumentarnih filmova o voljenom Kotoru i Boki Kotorskoj, a posebno "Umir krvi" koji je bio i kandidat za Oskara", istakao je za Vijesti sin velikog reditelja, producent Mladen Velimirović koji je preuzeo porodičnu tradiciju i vodi filmski studio "Libra Film" osnovan u krugu porodice Velimirović.
Zdravko Velimirović je stvorio neke od najznačajnijih domaćih filmova, među kojima se izdvajaju adaptacije velikih književnih djela... Tako je prošle godine obilježeno 50 godina od filma "Derviš i smrt" koji je nastao prema čuvenom romanu Meše Selimovića, za koji je scenario pisao Borislav Mihajlović Mihiz, a u produkciji Centar filma, Avala filma, Bosna filma, Kosovo filma, Studija Titograd i Zeta filma. Film je restauiran 2024. u saradnji Jugoslovenske kinoteke i kompanije A1. Svojevremeno je bio jugoslovenski kandidat za Oskara, a osvojio je veliki broj nagrada u Jugoslaviji i svijetu.
Jedno od značajnih Velimirovićevih ostvarenja svakako je i "Dan četrnaesti", nastao u saradnji školskih drugova, komšija i bliskih saradnika - reditelja Velimirovića i velikana, književnika i intelektualca Borislava Pekića koji potpisuje scenario, a čijih je 995 godina od rođenja obilježeno proteklih dana u Podgorici adekvatnim programom novoustanovljenog festivala "Pekićeva srebrna ruka". "Dan četrnaesti" je 1961. godine prikazan na prestižnom filmskom festivalu u Kanu, i to kao prvi crnogorski film u zvaničnoj konkurenciji.
"Kada se govori o Kanu, tu se ne radi samo o tom filmu i uspjehu Zdravka Velimirovića i drugih, tada mladih, saradnika, već i o ugledu cijelog regiona. Film 'Dan četrnaesti', pored toga što je bio pomalo i kritički film i, rekao bih, prvi kao takav u tim vremenima koji je imao smjelosti, zabilježio je i mnoge vrijednosti, ljepote starih vremena za kojima mnogi žale, a ja vjerujem da će ponovo preovladati jednog dana. Iako se dosta toga promijenilo u svijetu u 21. vijeku ovaj film je i dalje savremen i ono o čemu se umjetnost stara, a to je da oplemenjuje", istakao je za Vijesti producent Velimirović.
Tada mladi stvaralački tandem, nakon predstavljanja u Kanu i pozitivnih kritika, nastavlja da niže priznanja i nagrade...
Ističe se i film "Lelejska gora" koji je po romanu Mihaila Lalića snimljen 1968. godine i za koji je Velimirović dobio Trinaestojulsku nagradu. Producent Velimirović Vijestima je kazao da, uprkos dosadašnjim rezultatima, u bogatom opusu njegovog oca postoji veći broj filmova koje je potrebno što prije restaurirati.
"Što se tiče filmova Zdravka Velimirovića koji su rađeni za crnogorske produkcijske kuće, poput produkcije Lovćen filma, zbog starenja filmske trake urgentno je restaurirati kultni igrani film 'Lelejska gora' koji je snimljen 1968. godine i za koji je autor dobio Trinaestojulsku nagradu. Tu je i dokumentarni film 'Zublja grahovačka' za koji je isto dobio Trinaestojulsku nagradu, kao i dokumentarac 'Umir krvi' iz 1971. gdje je Zeta film bio koproducent", poručio je sin reditelja.
On je dodao i da je njegov otac rođen na Cetinju, rastao u Boki Kotorskoj i posvetio joj dio značajnog opusa dokumentarnih filmova. Jedan od njih je kratki film "More, sunce i…" koji je takođe restauriran 2024. godine. Dokumentarac urađen 1971. godine, u produkciji Dunav filma, promotivnog je karaktera i prikazuje Boku i djelove Istre, objašnjava producent Velimirović. To je jedan od sedam filmova koje joj je autor posvetio, a tu su još i: "Nokturno za Kotor", "Kako sačuvati grad", "U spomen slavne mornarice", "Njegoš u Boki", "Dobro došli u Kotorski fjord", "Kotor, biserna školjka Jadrana".
Velimirović je rođen na Cetinju 1930, a umro je u Beogradu 2005. godine. Odrastao je u Kotoru gdje je završio Gimnaziju, a u Boki je još kao mlad sticao inspiraciju i usmjerenje za umjetnički rad. Filmsku i pozorišnu režiju diplomirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine. Završio je i Visoku filmsku školu u Parizu - IDHEC (1957). Kasnije se bavio i pedagoškim i akademskim radom - bio je redovni profesor filmske režije, šef Katedre i dekan na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (1976-1996) i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine. Za redovnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 12. decembra 2003. godine. Bio je član žirija Filmskog festivala Herceg Novi gdje mu je prošle godine upriličen i omaž.
NE PROPUSTITE
Autor je osam igranih i više od 50 dokumentarnih i kratkih filmova, 20 radio drama i pet pozorišnih predstava. Njegovi filmovi predstavljali su jugoslovensku kinematografiju na brojnim internacionalnim filmskim festivalima.
Bonus video:
