Berlin: Grad mladih i burne istorije

Od oko tri i po miliona stanovnika, četvrtina je mlađa od 25 godina, a čak pola miliona čine stranci
247 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 13.08.2012. 12:48h

Nekada podijeljen na dva dijela, prema riječima Majka Kanea, Berlin je danas najujedinjeniji grad u Njemačkoj. Kako kaže ovaj vozač rikši, u ovom zanimljivom gradu pronaći ćete svoj kutak, bez obzira na strasti i potrebe.

Majk voli Berlin jer tu ima puno mjesta gdje može da igra petang, igru sličnu boćanju. Majk se u Berlinu nastanio prije osam godina iz Istočne Njemačke.

Čak i umoran, što se moglo opaziti po graškama znoja na njegovom licu i teškom disanju, dao je par savjeta i sugestija šta ne bi trebalo propustiti tokom boravka u gradu koji je nekada predstavljao granicu između Zapada i Istoka.

Na mjestu gdje su se nekada spajala dva Berlina, postoji i danas stražarska kućica, koja je reprodukcija nekadašnje. Checkpoint Charlie je jedno od mjesta koje svakako treba posjetiti. Tu je, za vrijeme Hladnog rata, stajao natpis na engleskom, francuskom, ruskom i njemačkom jeziku “Sada napuštate američki sektor”.

Ove riječi smatrane su upozorenjem za sve one koji su dolazili iza zida.

Najveći dio Berlinskog zida uklonjen je do kraja 1991. godine, ali postoji oznaka kada je Berlinski zid postojao. To su dvije trake urađene od kamenih pločica koje se nalaze na pločniku.

Sa Majkom sam razgovarala na njegovom radnom mjestu, preko puta Brandenburške kapije, koju on smatra jednim od prepoznatljivih simbola Berlina.

Ova građevina okružena je znamenitostima poput Rajhstaga, Memorijalnog centra Evrope posvećenog ubijenim Jevrejima i Tiergartenom - najvećim parkom u Berlinu.

Kapija se sastoji od 12 grčkih stubova, a na njenom vrhu nalazi se statua boginje pobjede koja vozi kočiju sa četiri konja. U vrijeme Hladnog rata Kapija je predstavljala simbol podijeljenosti i nalazila se tačno iza zida, na ničijoj zemlji.

Prolaskom kroz kapiju stiže se na Pariski trg, gdje se za dva eura mnogi turisti fotografišu sa uličnim umjetnicima koji su obučenu u kostime vojnika iz raznih perioda Njemačke istorije.

Nedaleko od ulaska na Pariski trg nalazi se i Memorijalni centar Evrope posvećen ubijenim Jevrejima. Za javnost je otvoren u maju 2005, poslije mnogo kontroverze koju je izazvao arhitekta Peter Eisenman, svojim idejnim rješenjem. Neki kritičari smatraju da je arhitekta previše apstraktno predstavio stradanje Jevreja.

Na Ostrvu muzeja, koje čini kompleks od pet muzeja po zaštitom UNESCO-a, posjete su nekim danima besplatne

Kako se ulazi dublje u centar, blokovi postaju viši, a lavirint prolaza stvara osjećaj bespomoćnosti i izgubljenosti. U jednom trenutku željela sam da izađem iz tog prostora, uplašena da ću ostati zarobljena.

Oko Memorijalnog centra nalaze se čuvari koji opominju turiste neprimjerenog ponašanja. Skakanje po blokovima, crtanje grafita ili slične vandalske aktivnosti nisu dozvoljene.

Posjetiocima Berlina na raspolaganju je preko 170 muzeja i galerija. Najpoznatiji među njima su: Njemački istorijski muzej Berlina, DDR muzej, Nacionalni muzej Berlina, Dalijeva izložba na Postdamer placu, Madam Tiso i mnogi drugi.

Na Ostrvu muzeja, koje čini kompleks od pet muzeja po zaštitom UNESCO-a, posjete su nekim danima besplatne. Cijene ulaznica za neke muzeje su simbolične i iznose pet eura. Studenti imaju popuste u muzejima, samo treba da pokažu svoju identifikacionu karticu. Ulaz i obilazak nekih znamenitosti, poput Rajhstaga, besplatan je, ali se zakazuje.

Zgrada Rajhstaga, što na njemačkom znači skupština carstva, izgrađena je krajem XIX vijeka i u njoj je bio smješten parlament. Početkom tridesetih godina prošlog vijeka, Rajhstag je izgorio, a Hitler je ovaj događaj iskoristio za zabranu Komunističke partije, jer je za spaljivanje Rajhstaga bio optužen i pogubljen komunista Marinus van der Lube.

Tokom Drugog svjetskog rata zgrada je dodatno oštećena, a za vrijeme Hladnog rata predstavljala je samo ruševinu. Krajem Hladnog rata, Rajhstag je renoviran i tu se održala ceremonija ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Grad sa dvije duše, kako često nazivaju Berlin, pravo je mjesto za ljubitelje bicikla.

Iznajmnljivanje bicikla za jedan dan iznosi oko 12 eura, a biciklistička mreža je razvijena. Stiče se utisak da u ovom gradu svi voze bicikla: poslovni ljudi, porodice sa djecom, mladi, ali i oni stariji.

Jedna od znamenitosti grada sa 180 kilometara riječnog kanala i 1.000 mostova, jeste i Aleksanderplatz

Ampelman je simpatični čikica sa šeširom, koji je usljed pritiska građana ostao na semaforima. Popularan i omiljen ostao je i do danas, i jedan je od čestih suvenira, u radnjama postoje i kolači sa njegovim likom.

Berlin, grad opuštenosti, slobode i uživanja. Grad koji je nekada bio podijeljen, danas je simbol ujedinjenosti. Interesantan jer ima bezbroj priča. Svakako mjesto koje treba posjetiti. Od posjete Berlinu očekivala sam mnogo, a dobila još više. Grad u kom poželite da živite jer je zanimljiv i živi 24 sata svakog dana u nedjelji.

Četvrtina stanovnika mlađa od 25 godina

Od oko tri i po miliona stanovnika, četvrtina je mlađa od 25 godina, a čak pola miliona čine stranci. Adolf Hitler smatrao je ovaj grad najružnijim na svijetu i imao je velike planove za njegovu rekonstrukciju.

Da su Hitlerovi planovi uspjeli, Berlin bi nakon preuređenja bio glavni grad svijeta Germanija. Danas, ovaj grad mnoge svoje posjetioce oduševljava spojem modernog i tradicionalnog, velikim uređenim parkovima, ali i izgrađenom mrežom biciklističkih staza i gradskog transporta.

Već od aerodroma, stiče se utisak da ste u gradu reda, rada i discipline.

Za razliku od crnogorske svakodnevice, vozovi koji kasne, autobusi koji kreću prije nego putnici zauzmu mjesto, tamo su rijetkost. Sa mapom u ruci, izuzetno se lako snaći, a jedina potrebna sposobnost je poznavanje alfabeta. Besplatne mape Berlina možete naći u hostelima, hotelima, ali i nekim ugostiteljskim lokalima. Mape su dobro urađene i mogu pomoći prilikom kretanja, traženja određenih lokacija, ali i za korištenje berlinskog transporta.

U ovom gradu sve je označeno: nazivi ulica, stajališta, znamenitosti, čak i vrijeme dolaska na odabranu destinaciju. Podzemna željeznica, kojom se za minut stiže od jedne stanice do druge u centralnom dijelu Berlina, omiljeno je prevozno sredstvo mnogih.

Ulaz u podzemnu nije regulisan kapijama, kao što je to slučaj u Londonu ili Parizu. Osim podzemne željeznice, na raspolaganju su i rikše, segway (dvocikl na električni pogon), autobusi, vozovi i taksi vozila.

Tehno scena svijeta

Jedna od znamenitosti grada sa 180 kilometara riječnog kanala i 1.000 mostova, jeste i Aleksanderplatz. Ovaj trg dobio je ime u čast ruskog cara Aleksandra I koji je posjetio Berlin 1805. godine.

Na ovom mjestu nalazi se i televizijski toranj, koji sa visinom od 365 metara, predstavlja jednu od najvećih građevina u ovom gradu. Aleksandarplatz je poznato mjesto okupljanja mladih, a u njegovoj blizini se nalazi i veliki trgovinski centar sa mnogim poznatim prodavnicama.

Postoje barovi koji rade i poslije dva, a čija je bašta od ulice ograđena znakovima da je rekonstrukcija u toku

Po riječima Andre Bufa, doseljenika iz Holandije koji je zaposlen u jednom od berlinskih hostela, Berlin je jedinstven prvenstveno zbog klupske scene i noćnog života. Ovaj grad predstavlja najpoznatiju tehno i elektronsku scenu u svijetu. Neki od najpoznatijih klubova, u kojima se pušta ova vrsta muzike su Trezor i Votergejt.

Većina barova i klubova nije urađena stilski i moderno, već je opremljena jeftinim stvarima. Cijena ulaznica se kreće od pet eura pa nadalje. Pivo, kao jedno od prepoznatljivih pića Njemaca, može se naći za tri eura.

Postoje barovi koji rade i poslije dva, a čija je bašta od ulice ograđena znakovima da je rekonstrukcija u toku. Interesantni su i barovi ispred kojih se nalazi tek nekoliko stolova ili klupa koje često dijele stranci, ili kafići ispred čijih vrata su postavljene stepenice na kojima sjede mladi.

Muzej kobasice

Posljednjih mjeseci djelovi centralnog Berlina se rekonstruišu, grade se novi centri za trgovinu, pijace i zgrade.

Po riječima naših sagovornika, ovaj grad je do prije nekoliko godina bio jeftin za život, međutim, to se mijenja. Tako danas treba za iznajmljivanje jednosobnog stana oko 400 eura.

Supermarketi su uglavnom jeftiniji nego supermarketi u Crnoj Gori, dok je njihova ponuda mnogo raznovrsnija. Berlinski specijalitet je začinjena kobasica currywurst, koja košta oko tri eura i služi se prelivena paradajz sosom i karijem.

Ovaj specijalitet obilježje je njemačkog glavnog grada u kojem postoji istoimeni muzej napravljen u čast ovog kulinarskog simbola.

Galerija

Bonus video: