Jeste li znali da knjigu možete pročitati dok trepnete?

Kada bismo mogli da čitamo brže, imali bismo mogućnost da vrijeme, koje na taj način uštedimo, iskoristimo za bilo šta od uživanja do dodatne edukacije
348 pregleda 0 komentar(a)
Igor Rakić, Foto: Luka Zeković
Igor Rakić, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 04.12.2011. 14:40h

Da li ste ikada i pomislili da se studiranje može skratiti za jednu godinu? Pod uslovom da ste „brzi čitač“. Osnivač škole intelektualnih vještina Igor Rakić, kaže da je to moguće.

Kada bismo mogli da čitamo brže, imali bismo mogućnost da vrijeme, koje na taj način uštedimo, iskoristimo za bilo šta od uživanja do dodatne edukacije

Kaže da se danas ljudi suočavaju, ne samo sa velikom količinom informacija koje moraju da nauče, već i brzinom njihovog mijenjanja.

Čitanje iz knjiga i sve više sa digitalnih medija, čini najmanje polovinu procesa učenja.

"Kada bismo mogli da čitamo brže, imali bismo mogućnost da vrijeme, koje na taj način uštedimo, iskoristimo za bilo šta od uživanja do dodatne edukacije. Kako praksa pokazuje, to donosi porast samopouzdanja i motivacije, što se odražava u svim segmentima života”, kaže Rakić.

Vještina brzog čitanja, priča Rakić, može svakome da pomogne, učenicima, studentima, poslovnim ljudima, domaćicama, penzionerima, svakom ko želi da savlada tu vještinu.

Brzim čitanjem do napretka

Brzo čitanje može tako da pomogne ljudima da napreduju.

"Kako bi izgledao svijet kada bi se pročitala jedna knjiga dnevno, a da to i ne primijetiš", pita se Rakić i navodi da je to zaista moguće uz tu tehniku.

Na pitanje koliko u usvajanju vještina brzog čitanja ulogu igraju individualne sposobnosti, Rakić kaže da imaju značajan udio.

"Međutim, tvrdim da svako može da dođe do nivoa da pročita preko 1000 riječi u minuti. Samo je pitanje vremena. Darovitima treba manje vremena da dođu do tog nivoa, a onima sa manje sposobnosti treba više. U glavi, koju možemo posmatrati kao kompjuter, onima koji su daroviti, svi programi rade kako treba, ostali moraju da 'rade na popravci nekih programa' da bi bili uspješni kao daroviti“, kaže Igor, napominjući da se u školi intelektualnih vještina bave „neurolingvističkim programiranjem“.

Kaže da u Beogradu, gdje redovno radi treninge sa polaznicima raznih uzrasta, ima grupu darovite djece srednjoškolaca koji čitaju tri do četiri hiljade riječi u minuti sa 100 odsto razumijevanja.

"Imam u grupi i djecu od deset godina koja čitaju dvije hiljade riječi", napominje on.

Šta trening omogućava?

Govoreći o tome šta treninzi koje organizuje omogućavaju, kaže kako trening brzog čitanja obuhvata tri trening modula koje vodi trener i 26 cjelina vježbi, koje učesnici sprovode samostalno.

„Prvi modul je obavezan i nakon njega je moguće nastaviti sa usvajanjem drugih programa. Drugi i treći modul su fakultativni i njih preporučujemo zbog toga što kroz njih dolazi od učvršćivanja nove vještine i do njenog prevođenja na nivo automatizma. Svi moduli su rađeni na bazi radionica, što podrazumijeva rad kroz praktične vježbe. Pored usvajanja naprednih tehnika čitanja, polaznici prave i učvršćuju promjene u svojim navikama, stavovima i ukupnom odnosu prema čitanju, učenju, ličnom razvoju i potrebi za stalnim usavršavanjem“, kaže Rakić.

Napominje da su svi moduli rađeni na bazi radionica, što podrazumijeva rad kroz praktične vježbe.

„Polaznici dobiju zadatak. Vježbaju 20 minuta i mi mjerimo koliko su napredovali. Poenta tog treninga je da svako ko prođe trening ode i čita dva puta brže, sa istim razumijevanjem“, kaže Rakić.

Obična tehnika čitanja ima mana

Navodi da obična tehnika čitanja ima mana.

"Mnogi imaju problema sa koncentracijom, motivacijom, sa prisjećanjem pročitanog gradiva, sa brzinom. Na našim treninzima pravimo dijagram problema koji neko ima. Taj problem rastavimo na djelove. Radimo na motivaciji, na motorici oka, ruke, percepcije, na brzini obrade infomacije, radimo na promjeni stava o učenju“, kaže Rakić.

Kada je riječ o najpoznatijim „brzim čitačima“ navodi primjer Ruskinje Evgenije Aleksejenko, koja je čitala oko 20.000 riječi u minuti, napominjući da je nju krasila urođena sposobnost, kao i Džon Lok i Džon Kenedi za koje se zna da su „gutali knjige“.

Ponovo u Podgorici

Drugi kurs brzog čitanja u Podgorici biće održan 24. i 25. decembra, a svi zainteresovani mogu da se prijave na mejl prijave@intelektualnevestine.rs.

Rakić kaže da je interesovanje za prvi kurs brzog čitanja, koji je u Podgorici održan sredinom novembra, bilo veliko.

Bonus video: