Ispod zakrčenih ulica i svetih mjesta starog Jerusalima, svakog sekunda stotine ljudi prolazi kroz tunele, srednjovjekovne komore i rimsku kanalizaciju u ovom podzemnom gradu koji se ubrzano širi.
Stari grad u Jerusalimu je energična i raznolika enklava sa islamskom arhitekturom i većinski arapskim stanovništvom. Podzemni Jerusalim je drugačiji: tu buka jenjava, nema jarkog bliskoistočnog sunca i svjetlost dolazi od fluorescentnih sijalica. Tu se osjećaju zemlja i vlaga, i geografija podsjeća na jevrejski grad koji je postojao prije 2000. godina, prenosi AP.
Arheološka iskopavanja ispod Starog grada su osjetljivo pitanje. Za Izrael su tuneli dokaz koliko su duboki jevrejski korijeni na ovim prostorima i tuneli su jedna od glavnih turističkih atrakcija za preko milion posjetilaca prošle godine.
Za Palestince, koji ne priznaju izraelsku vlast u gradu, tuneli su prijetnja njihovim pretenzijama na Jerusalim, ali i svetim mjestima islama po gradu.
Nova podzemna linija biće otvorena za dva mjeseca, čime će se otvoriti još dva kilometra puteva ispod grada. U lavirintu soba i hodnika ispod Muslimanskog kvarta, radnici raščišćavaju šut i instaliraju opremu za nadzor i bezbjednosne stubove kako bi spriječili propadanje 700 godina štarih lukova iz ere Mamluka.
Iznad, na ulicama Starog grada, grupa francuskih turista izlazi iz tunela u koje su ušli sat ranije u Jevrejskom kvartu i zatiče se među arapskim radnjama na Via Dolorosi, putu kojim je Isus išao da bi ga razapeli.
Južno od Starog grada, posjetioci mogu da uđu u tunel napravljen prije 2.500 godina i kroz, do koljena duboku, vodu dođu do arapskog kvarta Silvan.
Početkom ljeta, tu će biti otvoren prolaz - kanalizacija koju su jervejski pobunjenici koristili da bi pobjegli od rimskih legionara koji su uništili jerusalimski hram 70 godine nove ere. Kanalizacija ide uzbrdo, van zidina Starog grada sve do mjesta gdje se nekada nalazio hram, a sada džamija Al Aksa.
Odatle, kratkom šetnjom se stiže do trećeg prolaza, tunela ispod Zapadnog zida koji ide na sjever od svetog jevrejskog mjesta, pored kamenova koje su isklesali masoni kralja Heroda do drevnog sistema za navodnjavanje. Posjetioci izlaze u drevni kamenolom nazvan Zedekijina pećina koji se proteže ispod Muslimanskog kvarta.
Iskopavanja i radovi na tunelima dešavaju se uporedo sa sukobima Izraela i Palestinaca koji sumnjičavo gledaju na sva dešavanja u Starom gradu, naročito u blizini Al Akse - trećeg najvažnijeg islamskog svetog mjesta. Jevreji taj kraj zovu Kupola na steni (Hram nad stenom), mjesto na kome su se nalazila dva uništena hrama i koji je tri milenijuma centar jevrejske vjere
Strahovanja muslimana u prošlosti su dovodila do sukoba. Ovaranje novog ulaza u tunel ispod Zapadnog zida 1996. godine izazvalo je glasine među Palestincima da Izrael planira da uništi džamije i desetine ljudi je poginulo u neredima. Proteklih godina, radovi protiču bez incidenata.
Svjesni osjetljivosti situacije, izraelski zvaničnici ne dozvoljavaju iskopavanja ispod Al Akse. Jedan izraelski istoričar rekao je da bi kopanje ispod Hrama nad stijenom bilo "kao kada bi neko pokušao da utvrdi kako ručna bomba funkcioniše tako što bi izvukao iglu i zavirio unutra".
I dok neki Palestinci i dalje smatraju da je cilj iskopavanja tunela potkopavanje stabilnosti islamskih svetih mjesta, kritičari Izraela navode da se tuneli koriste kako bi se naglasila jevrejska tradicija u Jerusalimu.
''Tuneli govore: Bili smo ovdje prije 2000 godina i sada smo se vratili i evo dokaza'', rekao je izraelski arheolog Jonatan Micrači. ''Živjeti ovdje znači prihvatiti da postoje i druge priče osim naše."
Bonus video:
