Uprkos tome što je hercegnovski kraj bogat vodom, njegovi stanovnici često imaju problema sa restrikcijama. Oko 70 odsto vode za piće dobija se iz sistema Trebišnjica - Plat, cjevovodom preko susjedne Hrvatske, a ostatak iz lokalnog izvorišta Opačica.
Iako je Stari grad sazidan na kamenu, njegove žile kucavice su, u stvari, vodeni tokovi.
Veliki Trg Nikole Đurkovića bila je široka vododerina sve dok se nije izgradio, izravnao i iznivelisao prostor, počele graditi kuće zapadnog podgrađa, te dok se nijesu posadila stabla murve i formirao trg. Samo u dijelu grada na Savini bilo je više od 20 izvora.
Tehnički direktor hercegnovskog Vodovoda Milorad Velaš kaže da ostataka cjevovoda, građenog u doba austrougarske vladavine, a koji su u funkciji, ima još na dijelu hercegnovske rivijere. I danas, dodaje, kada naiđu na cijevi od giza, znaju da je riječ o cjevovodu iz tog perioda
Iako nedovoljno i ne uvijek adekvatno, Novljani su kroz vjekove izvore i vodene tokove kaptirali, gradili česme i, rjeđe, fontane.
U gradu je u vrijeme turske vladavine bilo nekoliko česmi o čemu je zapis ostavio i veliki turski putopisac Evlija Čelebija.
Javne česme građene su i za vrijeme austrougarske i vladavine Kraljevine Jugoslavije. Svjedočanstvo o tome još postoji. Skoro da nema sela u zaleđu Herceg Novog u kome nije kaptiran neki izvor koji su mogli, a i danas koriste svi mještani.
Često su to bila lijepo uređena i popločana mjesta, kao u selu Sušćepan, gdje su se mještani znali okupljati. Ali, samo se rijetka mjesta mogu pohvaliti vodovodom starim više od stotinu godina, kao što je ono u selu Kameno na oko desetak kilometara od grada.
Na mjestu poznatom kao Dizdarica, izvor su kaptirali Turci dok su vladali tim dijelom Boke.
Početkom 20. vijeka, austrougarska vojska, koja je bila stacionirana nešto niže u selu, obnovila je izvorište, ozidala ga kamenom i vodovodom, dugim oko tri kilometra, vodu sprovela do dijela sela, gdje je zgrada osnovne škole građena osamdesetih godina 19. vijeka. Na toj trasi izgrađene su još dvije bistijerne iz kojih seljani i danas tokom ljeta napajaju stoku.
Česma u dvorištu škole svjedoči da je stari austrougarski vodovod izdržao sve probe vremena i opstao.
Mještanin Aleksandar-Leso Mandić sjeća se da je vodovod obnovljen poslije Drugog svjetskog rata i da je i sam učestvovao u toj akciji.
Međutim, ono što nije mogla priroda i zemljotres, uništio je ljudski vandalizam. Sada, ne samo da niko ne vodi računa o vodovodu već su djelovi kamena sa ograde kaptaže na Dizdarici nasilno skinuti i odneseni. Neko je potkopao kaptažu, pa je drugi dio zida sklon padu.
Tehnički direktor hercegnovskog Vodovoda Milorad Velaš kaže da ostataka cjevovoda, građenog u doba austrougarske vladavine, a koji su u funkciji, ima još na dijelu hercegnovske rivijere. I danas, dodaje, kada naiđu na cijevi od giza, znaju da je riječ o cjevovodu iz tog perioda.
U periodu od 1823. do 1914. godine, Austrougarska je u Boki i neposrednom zaleđu izgradila sedamdesetak većih i manjih tvrđava i nekoliko stotina drugih vojnih objekata poput kasarni, skladišta, osmatračnica, mitraljeskih gnijezda, artiljerijskih položaja i drugog, te nekoliko stotina kilometara kolskih i pješačkih puteva koji su, većinom, i sada u upotrebi.
Izgradila je i nekoliko puta više dijelova vodovoda i bistijerni za vodu, kao što je ona na Kamenom. Neke su još u upotrebi, a druge su zbog nemara, propale.
“Zbog izgrađene putne infrastrukture, danas bi se većina izvora u zaleđu Herceg Novog mogla kaptirati”, kazao je Velaš.
Neki od starih sistema vodovoda, kao u selu Kameno, mogli bi da budu i dio turističke ponude hercegnovskog zaleđa. Najgore je prepustiti ih nemaru i rušenju.
Ono što nije mogla priroda i zemljotres, uništio je ljudski vandalizam - djelovi kamena sa ograde kaptaže na Dizdarici nasilno su skinuti i odnijeti
Njegoš opjevao Kotobilje Na Kotobilju, na prilazu selu Kameno, Crnogorci i domaći ustanici 17. septembra 1687. godine su, u iznenadnom napadu, u borbi za oslobođenje Herceg Novog, teško porazili tursku vojsku. Petar Petrović Njegoš svojevremeno je obišao to mjesto i opjevao ga u "Gorskom vijencu".
Bonus video:
