Kada je pisanje problem

Problemi sa grafomotorikom mogu biti prava noćna mora za malog školarca. Zato se na prevenciji radi od najranijeg djetinjstva. Najobičnije dječ je aktivnosti prava su vježba za razvoj sposobnosti koje će mališanu biti potrebne kada počne da čita i piše
750 pregleda 0 komentar(a)
pisanje, dijete, Foto: Shutterstock
pisanje, dijete, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 10.02.2017. 10:19h

Kada bismo mogli dati pojednostavljeno objašnjenje šta je to grafomotorika mogli bismo reći da je riječ o sposobnosti držanja olovke i pisanja. Iako zvuči kao lako izvediva aktivnost, zapravo je riječ o vrlo složenoj aktivnosti koja uključuje veći broj različitih sposobnosti i vještina koje se počinju razvijati još od najranijeg djetinjstva. Uz finu motoriku ruku, koja se smatra preduslovom uspješnog pisanja, važne su:

- vizuelno-perceptivne vještine - sposobnost tačne interpretacije i davanje značenja onome što vidimo, razlikovanje uzoraka koje vidimo, prepoznavanje cijelog uzorka na osnovu djelova uzoraka;

- ortografsko kodiranje - sposobnost predočavanja pisane riječi u pamćenju te pristupanje cijelom uzorku riječi, pojedinačnom slovu ili skupini slova;

- motoričko planiranje i izvedba - postojanje ideje i plana kako izvršiti neku aktivnost te usklađivanje motoričke izvedbe s tim planom;

- kinestetički feedback - znanje o položaju i pokretu djelova tijela u prostoru uz pomoć impulsa koji se iz tijela prenose u mozak, a koji pomažu tijelu da prilagodi pokrete šake i prstiju;

- vizuelno-motorička koordinacija - usmjeravanje pažnje i pogleda na pokrete šake i prstiju.

Koji su to problemi u grafomotorici?

U današnje vrijeme mnoga djeca već prije polaska u školu poznaju sva slova i brojeve te uspješno uvježbavaju i savladavaju tehniku pisanja u prvom razredu. Međutim, neka djeca imaju određene teškoće koje nikako ne mogu prevladati iako ulažu značajan napor. Kod takve djece se često mogu primjetiti deficiti u gore navedenim sposobnostima i vještinama koji se oslikavaju na način da dijete ima problema s prepoznavanjem i razlikovanjem slova te ih ne može sa sigurnošću napisati, isto slovo oblikuje na više različitih načina ili često usred pisanja zaboravi kako neko slovo izgleda, nesigurno i/ili nepravilno drži olovku zbog čega sporo piše ili mu je rukopis nečitak, neodgovarajuće pritiska olovku na papir, prilikom pisanja prelazi linije i ne poštuje postojeće margine u svesci i tome slično. Kod djeteta urednog razvoja riječ je o problemima koji su malobrojni i nisu dugotrajni, dok su kod djece sa specifičnim teškoćama greške mnogobrojne i stabilne te se ne smanjuju bez stručne pomoći.

Teškoće u grafomotorici imaju značajan uticaj na školski uspjeh, jer vladanje grafomotoričkim vještinama utiče na savladavanje dviju temeljnih vještina daljeg školovanja - pisanje i čitanje. Djeca koja imaju slabije razvijenu grafomotoriku mogu odbijati aktivnosti u kojima se od njih traže ove vještine pa, na primjer, ne žele da pišu domaće zadatke, gube motivaciju za rad, a time i priliku za učenje i usvajanje novih znanja. Takođe, uslijed nakupljanja frustracija može se javiti anksioznost, manjak samopouzdanja ili depresija.

Važno je naglasiti kako je grafomotorika sposobnost koja se razvija, ali i vježba te se problemi koje dijete ima mogu riješiti odgovarajućim grafomotoričkim vježbama koje ujedno podstiču i razvoj pažnje, koncentraciju, orijentaciju, govor i spoznaju. Različiti stručnjaci ističu važnost grafomotorike za djetetov razvoj jer pokreti rukom aktiviraju područja u mozgu koja su zadužena za razmišljanje, pamćenje i produkciju jezika. Pišući, učenici treba da usmjere pažnju na to što pišu, aktivno da slušaju, pamte sadržaj koji zapisuju, prate i vode računa o prostornoj organizaciji u svesci te da koordinišu pokrete ruke i oka kako bi oblikovali slova.

Kako prevazići probleme?

Veliki naglasak se stavlja na odgovarajuću ranu stimulaciju, jer je lakše pravilnim aktivnostima spriječiti nastanak razvojnih problema kod djece u odnosu na trud i vrijeme potrebno za njihovo liječenje. Predvježbe za razvoj grafomotorike skrivaju se u različitim aktivnostima svakodnevnog života i igara kojima se dijete zabavlja poput samostalnog hranjenja, oblačenja i svlačenja odjeće i obuće, kopčanje dugmeta, vezanje vezica, listanje slikovnica, hvatanje, držanje i ispuštanje igračaka, crtanje, bojanje, sjeckanje, lijepljenje, cijepanje i presavijanje papira, nizanje perlica, oblikovanje plastelina ili tijesta, slaganje puzli ili kockica i tome slično.

Sve navedene aktivnosti prethode držanju olovke i pisanju jer doprinose jačanju mišića šake, spretnosti, razvijanju koordinacije ruka-oko, opažanja i koncentracije te su neizostavan dio cjelokupnog razvoja djeteta. Ukoliko djetetu od najranije dobi omogućimo dovoljno kretanja, pravilnu izmjenu aktivnosti, učenje kroz igru i podstičemo ga na samostalnu brigu o sebi u skladu s njegovom dobi dovešćemo ga do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom neće predstavljati problem te će polaskom u školu uspješno ovladati tehnikom pisanja. U slučaju da ste kod djeteta primijetili teškoće u ovom području, koje ne možete samostalno riješiti, zatražite savjet i pomoć stručnjaka kako biste djetetu olakšali uspješno savladavanje školskih obaveza.

Bonus video: