Šta je predgojaznost? A predijabetes? Pitanja koja su juče bila rezervisana za ljekare, od početka pandemije korona virusa izazivaju nedoumicu kod mnogih koji brinu o svom zdravlju.
Koliko smo samo puta, proteklih mjeseci, čuli izraz "pridružene bolesti" i naučili tačno šta je "komorbiditet" koji često, udružen sa oboljenjem COVID-19, dovodi do fatalnog ishoda. Međutim, mnogi poznaju i osobe koje su bile "potpuno zdrave" a ipak su dobile težu formu bolesti i dugo se od nje oporavljaju.
Da li je moguće da ne znamo da nijesmo zdravi? I te kako, odgovaraju lekari.
Upravo su ta granična "pred" stanja opasna zato što još ne izazivaju toliko tegoba da bismo počeli liječenje, ali su dovoljno rizična da korona virus naruši zdravlje u većoj mjeri, piše lepaisrecna.rs.
Poseban problem, pokazalo se, jeste gojaznost. Ali ostajemo zbunjeni, jer nijesmo sigurni šta se tačno pod tim podrazumijeva.
Najnoviji medicinski Vodič za kliničku praksu sa gojaznim pacijentima, objavljen u Kanadi 4. avgusta 2020. godine, navodi da broj kilograma i odnos prema visini više nijesu dovoljan kriterijum.
Oni savjetuju kliničarima tri kriterijuma za procenu: indeks tjelesne mase, obim struka i kardiometabolički rizik.
Kako se računa indeks tjelesne mase
Za početak, za sva antropometrička merenja, pacijent treba da bude bosonog i u lakoj odjeći. Merenja visine i težine treba da radi obučeno osoblje, standardizovanom opremom, a zaokruživanje se vrši na najbliži centimetar i 0.1 kg.
Indeks tjelesne mase se izračunava tako što se težina izražena kilogramima podijeli kvadratom tjelesne visine izražene metrima.
Prema najnovijoj kanadskoj tabeli, evo kako se ocjenjuje tjelesna težina.
Kako se mjeri obim struka
Obim struka je izuzetno važan kriterijum, jer može da pokaže postojanje visceralnih masti čak i kod osobe koja nema pretjerano povećanu težinu. Za mjerenje struka koristite krojački metar, čvrst i nerastegljiv.
1. Skinite odjeću, struk mora biti slobodan.
2. Napipajte donju unutrašnju ivicu najnižeg rebra na vertikalnoj liniji koja vodi od pazuha do kuka.
3. Napipajte kažiprstom greben ilijačne kosti.
Sada povlačite palac ka bočnoj strani, ka vertikalnoj liniji koja vodi od pazuha (srednjoj pazušnoj liniji).
Tako stižete do kuka i to sa bočne strane - odatle ćete mjeriti visinu na kojoj treba postaviti krojački metar.
Dakle, zanemarite visinu kuka sa prednje strane. Ona mnoge zbunjuje.
4. Sada, na srednjoj pazušnoj liniji, odredite gdje je sredina između ivice najnižeg rebra i kuka u visini grebena ilijačne kosti. Na toj visini treba postaviti krojački metar.
5. Struk se mjeri na kraju normalnog izdaha. Da biste bili sigurni da nijeste "uvukli vazduh", napravite par udaha i na kraju drugog izdaha izmjerite obim a cifru zaokružite na najbliži cio broj centimetara.
6. Metar treba da bude stegnut do kraja, ne treba ga puštati da bude "komotan" kao kad vam krojač uzima mjeru za pantalone. Međutim, ne smije ni da bude pritegnut previše tako da se ivice usijecaju u kožu.
Indeks tjelesne mase i obim struka predstavljaju važne komponente za procjenu kardio-metaboličkog rizika. Međutim, nipošto nijesu jedine.
Da bi procjena bila kompletna, neophodno je da ljekari utvrde i da li postoji povišen pritisak, poremećaj u metabolizmu šećera (kao što je predijabetes), povećan nivo holesterola i triglicerida ili nedostaci nekih vitamina ili minerala.
Osim laboratorijskih analiza krvi i urina, često su neophodni dijagnostički testovi ateroskleroze ili ishemije miokarditisa (ili oba), kao i test opterećenja.
Da li je moguće da imate visok indeks tjelesne mase i da budete zdravi? Kanadski ljekari tvrde da jeste, ali da morate učiniti sve da ne pređete granicu po ostalim kriterijumima i tako ugrozite svoje zdravlje.
Bonus video:
