Bol u donjem dijelu leđa jedan je od najčešćih medicinskih problema na svijetu. Vodeći je razlog zbog kojeg ljudi posjećuju ljekara i pogađa oko 80% odraslih u nekom periodu života. Bol u donjem dijelu leđa takođe uzrokuje odsustvovanje sa posla, ograničava fizičku aktivnost i time značajno narušava kvalitet života.
Prema studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet – procjenjuje se da je bol u donjem dijelu leđa vodeći uzrok invalidnosti.
Bol u donjem dijelu leđa nije samo „privilegija“ odraslih, već se može pojaviti i kod djece. Pored toga, uočeno je da se simptomi bola u donjem dijelu leđa povremeno vraćaju, ponekad i tokom cijelog života.
Koliko dugo traje bol?
Bol u donjem dijelu leđa može se kategorisati kao akutni, subakutni ili hronični. Akutne epizode bola obično traju od nekoliko dana do 4 nedelje, a subakutni bol traje od 4 do 12 nedjelja.
Međutim, prema podacima stručnjaka, kod oko 20 procenata ljudi sa akutnim bolovima u leđima proces se nastavlja i prelazi u hronični bol u leđima a to je, po definiciji, bol koji traje 12 nedelja ili duže.
Čak i u ovim slučajevima, postoji više različitih mogućnosti liječenja koje mogu olakšati simptome.
Ponekad bol u donjem dijelu leđa može biti jak i izazvati veliku bojazan kod pacijenta. Međutim, jak bol nije uvijek pokazatelj da nešto ozbiljno nije u redu. Rijetko kada ovaj medicinski problem zahtijeva hitnu ljekarsku pomoć, piše magazin Krug zdravlja.
Kada otići kod ljekara
Većina epizoda bola u donjem dijelu leđa prolazi sama od sebe, ali postoje situacije kada bi trebalo da potražite ljekarsku pomoć. Neke od ovih situacija su sledeće:
- Ako je pacijent dijete;
- U pitanju je nesreća, povreda ili neka druga trauma;
- Ako se uz bol javlja i groznica ili mučnina;
- Ako postoji osjećaj slabosti, ukočenosti i / ili peckanja koji se razvija u nogama i / ili stopalima;
- Ako se javlja gubitak kontrole mokraćne bešike ili crijeva;
- Ako je bol jak, konstantan, iznenada se javlja ili progresivno se pogoršava i / ili ne prestaje;
- Ako bol prekida san.
Uzroci bola u donjem dijelu leđa
Uzroci bola se posmatraju kao mehanički, organski ili idiopatski. Sami problemi sa kičmom mogu biti urođeni ili stečeni što znači da se poremećaj razvio kasnije u životu.
Mehanički bol u donjem dijelu leđa često se aktivira pokretom kičme i uključuje kičmene strukture, kao što su fasetni zglobovi, intervertebralni diskovi, kičmeni pršljenovi, ligamenti, mišići ili meka tkiva.
Organski bol u donjem dijelu leđa pripisuje se nekoj mogućoj bolesti dok se idiopatski odnosi na nepoznati uzrok.
Slijedi lista najčešćih uzroka bola u donjem dijelu leđa. Važno je napomenuti da kod nekih pacijenata dijagnoza može da pokaže više uzroka.
Mehanički bol u donjem dijelu leđa:
- Nenormalna zakrivljenost kičme: skolioza, lordoza, kifoza;
- Degenerativna bolest diska (npr. Izbočina diska, hernija diska);
- Uganuće ligamenta;
- Napetost mišića;
- Uklješten nerv, kao što je išijas ili lumbalna radikulopatija;
- Spinalna stenoza… itd.
Organski bol u donjem dijelu leđa:
- Aneurizma abdomenalne aorte (slabljenje i proširenje aorte);
- Benigni ili maligni tumori kičme;
- Cauda equina sindrom – kompresija snopa živaca formiranih ispod kičmene moždine u lumbalnom dijelu kičme;
- Discitis – zapaljenje međupršljanskog prostora;
- Fibromijalgija;
- Kamen u bubregu;
- Osteomijelitis – upala kostiju uzrokovana bakterijama;
- Osteoporoza – smanjenje mineralne gustine kostiju;
- Reumatoidni artritis, osteoartritis, spondilitis
Uobičajene nehirurške mogućnosti lečenja
Kada se pojavi bol u donjem dijelu leđa, iz nekog od mehaničkuh uzroka neki ljudi se praktično „odvuku“ do kreveta ili fotelje i miruju jer im to prija i olakšava bolno stanje.
Međutim, studije su otkrile da pacijenti koji to čine ne prave dobar izbor: u praksi su imali sporiji oporavak praćen većim intenzitetom bola. Dakle, oporavljali su se sporije od pacijenata koji su modifikovali svoje aktivnosti i nastavili da budu aktivni.
Bolji tok oporavka, naravno pod nadzorom ljekara, je da ostanete aktivni, izbjegavajući svaku fizičku aktivnost koja provocira ili povećava bol u donjem dijelu leđa. Najbolje je biti umjereno aktivan i postepeno povećavati svoje fizičke granice i time povećati cirkulaciju neophodnu za iscjeljivanje. Takođe, kada ostanete aktivni pomažete oslobađanje endorfina – prirodnog leka protiv bolova u vašem telu.
Kako olakšati bol
Kratki intervali stavljanja hladnih obloga efikasni su tokom akutne faze bola u donjem dijelu leđa jer pomažu smanjenju upale. Važno je ne stavljati led ili pakovanje leda direktno na kožu, već ga umotati u peškir da bi se zaštitila koža.
Toplotna terapija, kao što je recimo stavljanje termofora, može biti od koristi nakon hladnih obloga. Obratiti pažnju da topla pakovanja pažljivo koristite i to u intervalima, a ne kontinuirano.
Kratkotrajna upotreba nesteroidnih protivupalnih ljekova može pomoći u smanjenju bola. Ove ljekove treba koristiti oprezno jer kod nekih ljudi mogu prouzrokovati stomačne i gastrointestinalne probleme i povećati rizik od problema sa srcem i krvotokom.
Ako bol u donjem dijelu leđa uzrokuje lumbalnu radikulopatiju, poput bolova u nogama (npr. išijas), vaš ljekar može da vam propiše antikonvulzivne lekove u malim dozama, što može značajno smanjiti bol u nozi bez upotrebe jačih ljekova. Takođe, ljekovi koji su namijenjeni za relaksaciju mišića mogu se koristiti da bi se smanjio bolni mišićni grč koji je čest simptom povezan sa naprezanjem donjeg dijela leđa.
Epiduralna injekcija steroida ili selektivni nervni blok mogu pružiti kratkotrajno olakšanje bola kada bol u donjem dijelu leđa izaziva simptome išijasa (npr. bol u nogama). Dugotrajna primjena injekcija epiduralnih steroida nije se pokazala korisnom.
Fizikalna terapija
Fizikalna terapija ili rehabilitacija su stvari koje se preporučuju kod lečenja hroničnog bola donjeg dela leđa. Ovaj pristup uključuje pasivne i aktivne terapije koje pomažu pacijentu da izgradi snagu mišića trupa, poboljša fleksibilnost kičme i raspon pokreta, ispravno držanje i da nauči ergonomske principe.
Kada se preporučuje operacija kičme?
Srećom, u većini slučajeva bola u donjem dijelu leđa, operacije kičme nijesu neophodne. Većina ljudi dobro reaguje na nehirurške tretmane – bilo da se radi o jednom tretmanu ili kombinaciji terapija koje pomažu u smirivanju simptoma i ublažavanju bola.
Ipak, treba razmišljati o hirurškoj intervenciji kada postoji: disfunkcija crijeva i / ili mokraćne bešike, lom pršljenova, bol koji se pogoršava i postaje nepodnošljiv (npr. narušava san i ne olakšava se mirovanjem), ako je prisutna spinalna infekcija, tumor kičme (benigni ili maligni) ili kada postoji kompresija živaca uzrokujući neurološku disfunkciju, slabost ili potpuni gubitak neke funkcije tijela.
Ako je potrebna operacija, statistički gledano, ona obično nije hitna i može se zakazati u vrijeme pogodno za pacijenta. Mnogi hirurški zahvati donjeg dijela kičme mogu se izvesti minimalno invazivno, a oporavak je obično brz.
Bonus video:
