Karcinom dojke može da se desi svakoj ženi, ali je dobro to što je ovaj karcinom u potpunosti izlečiv ukoliko se otkrije na vrijeme. Šta znači “tumor otkriti na vrijeme”? To znači da se otkrije u fazi kada je manji od 1cm, kada se ne može napipati ili kada još nije postao agresivan.
Postoji nekoliko načina da se rak dojke otkrije na vrijeme, ali je Svetska zdravstvena organizacija zvanično imenovala mamografiju kao jedinu trenutno postojeću metodu koja to može. Ovom metodom se mogu otkriti mali karcinomi koji se ne mogu napipati, ali i takozvani „in situ“ karcinomi od kojih, u većini slučajeva, kasnije mogu nastati karcinomi.
Međutim, kontradiktorne poruke o mamografiji zbunjuju žene, a ponekad ih i plaše, jer ne znaju kome da vjeruju. Jedni tvrde da žene treba da imaju redovni godišnji pregled mamografijom već od 40. godine, drugi preporučuju svake druge godine tek nakon 50. godine, a neki su u potpunosti protiv bilo koje upotrebe mamografije, smatrajući je sekundarnim uzročnikom raka dojke.
Štetnost mamografije?
Mamografija nije savršena metoda ni po svojoj štetnosti, ni po svojoj korisnosti. Ali je njena štetnost jako mala (uz obaveznu pravilnu primjenu) u odnosu na njenu korisnost. Snimanje ima malu dozu rendgenskog zračenja, koje se izjednačava sa kosmičkim zračenjem kojem smo svakodnevno izloženi, te definitivno nije štetno ukoliko se ne radi češće od jednom godišnje. Doze zračenja koju dojke prime prilikom mamografije su na nivou zračenja koje se primi prilikom višečasovne vožnje avionom. Brojna istraživanja pokazuju da je korist koju žena ima od ovog pregleda višestruka, a eventualne posljedice od primljenog zračenja minimalne.
Jedna od čestih poruka koju možemo da čujemo je da mamografija uzrokuje tumor. Moderni uređaji za mamografiju upotrebljavaju x-zrake male energije, a apsorbovana energija po jednom snimanju (4 mamografske slike) iznosi oko 0.18 mSv (milisiverta) i višetruko je manja nego što osoba ukupno može da primi tokom godinu dana (0,7 mSv). Pored toga, za razliku od većine ostalih rendgenskih analiza, kod mamografije se malom dozom zrači samo tkivo dojke, dok su ostali organi zaštićeni od zračenja. Zato je gotovo nemoguće da se tokom jednog snimanja radiološkom metodom pacijent ozrači, a još se pri tome dobijaju podaci koji mogu da spasu život. Važno je napomenuti da čak i ukupna doza nakon dvadesetak i više mamografija nije dovoljna da bi izazvala nastanak tumora piše poliklinikaconsilium.com.
Ne ići na preglede na svoju ruku
"Dojka ima izazovnu dijagnostiku, a pojednostavljeno prvu liniju odbrane čine mamografija i ultrazvuk, a drugu magnetska rezonancija. Često čujem da žene pokušavaju da izbjegnu mamografiju, jer se boje zračenja ili misle da je ultrazvuk bolji, jer bolje 'vidi' rak. To je zabluda, jer zavisi od tipa dojke i može biti baš dijametralno suprotno. Zračenje je minimalno i nema nikakve štetne učinke na zdravlje, a mamogrami nekad jasno pokažu nešto, što je ultrazvuku još nevidljivo. Tako da vjerujte svom ljekaru kad Vas uputi na jednu ili drugu ili treću metodu, svaka ima svoj smisao", objasnio je za Večernji list dr Natko Beck vodeći specijalista radiologije u Dječjoj bolnici Srebrnjak u Hrvatskoj.
On precizira da, kada je u pitanju bolest, zračenje nije relevantno: "Zračenje zaista može biti opasno i uvijek izbjegavamo nepotrebno zračenje, ali isto tako važi da kad postoji indikacija to zračenje nije relevantno, jer je važnija sama bolest. Čitavo vrijeme smo izloženi kosmičkom zračenju, zrači nas građevinski materijal u zidovima kuća, ali mi smo otporne beštije. I zato valja imati na pameti, ako postoji indikacija svakako se ići slikati po uputstvima ljekara. Ako ne postoji onda ne ići na svoju ruku, onako turistički".
Bonus video:
