Nova varijanta – mi - sa naučnim nazivom B.1.621 je posljednja mutacija koronavirusa koju je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) klasifikovala kao "varijantu koju treba pratiti". Zašto?
Naučnici su upozorili da koronavirus nastavlja da mutira dok se pojavljuju različite nove varijante koje prate istraživački timovi na globalnom planu.
Jedna od mutacija koja potencijalno zabrinjava, prema navodima SZO, je varijanta mi (µ), imenovana po 12. slovu grčkog alfabeta.
Do sada poznate varijante alfa, beta, gama i delta su varijante koje je SZO svrstala u kategoriju "posebno zabrinjavajućih".
Prisustvo varijante alfa registrovano je u više od 190 država, a delte u 170.
Dok su varijante "koje treba pratiti", pored mi još i eta, jota, kapa i lambda.
Eta je prvo detektovana u Velikoj Britaniji i Nigeriji, jota u Sjedinjenim Američkim Državama, kapa u Indiji a lambda u Peruu.
Šta je varijanta mi?
Mi varijanta se pojavila u Kolumbiji u januaru 2021. a do početka septembra registrovana je u 39 zemalja.
Kako je navela SZO "mi je varijanta sa konstalacijom mutacije koja daje indicije na moguće izbjegavanje imunološkog odgovora".
Jedan od zabrinjavajućih aspekata varijante mi jeste taj što inicijalna istraživanja pokazuju njegovu mogućnost da izbjegne neke od zaštita koje pružaju vakcine.
Većina vakcina protiv COVID-19 ciljaju na "proteinske šiljke" virusa koje koristi za ulazak u ćelije.
Vakcine izlažu organizam dijelu virusa, obično protenskim šiljcima, pa imunološki sistem može da nauči kako da se bori s virusom.
Ako varijanta ima značajne promjene u proteinskom šiljku, to može da utiče na efikasnost vakcine.
Svjetska zdravstvena organizacija je rekla da preliminarni dokazi ukazuju na to da bi varijanta mi mogla donekle izbjeći antitijela koja se dobijaju vakcinacijom.
Ali, budući da su ti podaci iz laboratorijskih studija, ne može se sa sigurnošću reći kako mi varijanta djeluje na širu populaciju i potrebna su dalja istraživanja.
Globalno širenje mi varijante je nisko, ali bilježi se porast ovih slučajeva u Latinskoj Americi, rekla je SZO navodeći da je u Kolumbiji prisutna 39 posto a u Ekvadoru 13 posto sa tendencijom rasta.
Varijanta mi još nije prestigla deltu koja se najbrže proširila svijetom.
Naučnici i zdravstveni zvaničnici naročito su zainteresovani da se utvrdi da li je mi varijanta prenosivija ili da li uzrokuje ozbiljnije oblike bolesti od delta varijante.
"Epidemijološka slika mi varijante u Latinskoj Americi, naročito sa uporednom cirkulacijom delte, će biti praćena zbog daljih promjena", navedeno je u biltenu SZO.
Šta je "varijanta koju treba pratiti"?
Jedan od važnih globalnih odgovora na pandemiju COVID-19 jeste stalno praćenje sekvenci genoma virusa koje se do sada nije radilo ovako masovno.
Evolucija virusa se prati i mapira u stvarnom vremenu dok se on adaptira i mutira.
Neke od ovih mutacija su štetne po virus, ali druge su pogodne jer omogućavaju da se bolje širi, izbjegava zaštitu koju nude vakcine ili čak da ostane skriven na testovima za COVID.
Ako se evidentiraju promjene na virusu koje imaju potencijal da budu štetne po ljude onda se takva varijanta svrstava u ketegoriju koju "treba pratiti".
Šta su "varijante koje zabrinjavaju"?
Četiri varijante – alfa, beta, gama i delta – svrstane su u kategoriju "zabrinjavajućih", jer ove mutacije predstavljaju dodatne rizike za javno zdravlje.
Alfa - Ova varijanta prvo se pojavila u septembru 2020. u Engleskoj i dovela do porasta broja slučajeva i ponovnog zatvaranja u januaru u Velikoj Britaniji. Druge zemlje, naročito u Evropi pratile su primjer Velike Britanije u nametanju restrikcija. Alfa je isprva dominirala u SAD, a vrijanta je koja je, prema navodima naučnika 50 posto prenosivija od originalnog virusa SARS-CoV-2.
Beta – Varijanta koja se prvo pojavila u Južnoj Africi u avgustu 2020. dovela je do velikog širenja infekcija koje su preplavile jug Afrike. Do sada je identifikovana u 141 zemlji.
Gama – Prvo se pojavila u Amazoniji u gradu Manausu u decembru 2020. i uzrokovala širenje infekcije u Brazilu koje je dovelo do nestašice kiseonika u ovoj državi. Registrovan je u najmanje 86 država.
Delta – Brzoprenosiva varijanta koja je sada registrovana u više od 170 država pokrenula je prvo veliki talas infekcija u Indiji. Procjenjuje se da je delta 55 posto prenosiviji od alfe i gotovo dvostruko zarazniji od izvornog soja s početka 2020. Razlog za to je što zaraženi ovom varijantom mogu imati znatno više virusnih čestica u svojim disajnim putevima u poređenju s zaraženim drugim sojevima.
Učinkovitost vakcina i nove varijante?
Nove varijante se pojavljuju tokom pandemije u populaciji koja ima nisku stopu vakcinacije i koja je jako pogođena širenjem infekcija kao što su Indija, Latinska Amerika i Afrika, a stručnjaci ukazuju da će se ovaj trend nastaviti sve dok ne bude više vakcinisanih širom svijeta, piše kanadski CBC News.
Kako piše magazin The Conversation, velika je vjerovatnoća da se među novim varijantama pojavi neka koja značajno izbjegava zaštitu koju daju vakcine. Ovakva varijanta bila bi kategorisana kao "izbjegavajuća".
Teško je znati kada i kako bi se ovo moglo dogoditi, ali veći broj transmisija infekcije u zajednici povećavaju rizike od pojave ovake varijante.
Vodeći proizvođači vakcina protiv COVID-a dobro su pripremljeni ako se to dogodi. Neki već razvijaju vakcine za nove varijante kao što je delta.
Ako bi se ipak otkrila "varijantu koja izbjegava", proizvođači bi mogli promijeniti postojeće vakcine tako da odgovaraju novoj varijanti, vjerovatno u roku od šest do osam sedmica. Pretpostavlja se da bi regulatori u cijelom svijetu ubrzali proces odobravanja. Potrebne su i određene studije, ali one bi se mogle obaviti brzo, sve dok nove vakcine imaju istu osnovu kao i postojeće.
Teorija evolucije virusa predviđa da bi virus s vremenom mogao da postane sve prenosiviji, ali manje ozbiljan jer je tendencija virusa da se širi što je više moguće i ne želi da ubije svog domaćina prije nego što to učini.
Ipak, SARS-CoV-2 ne mora nužno biti takav, a realno gledano još smo u ranim danima ovog virusa, navodi The Conversation.
Najbolji način borbe protiv novih varijanti je vakcinacija što je moguće više ljudi, jer će tako biti manje osjetljivih domaćina za reprodukciju i mutaciju virusa.
Bonus video:
