Grant Shields je držao je predavanje za 24 studenta i u jednom trenutku mozak mu je zablokirao. Nije mogao da se sjeti imena svog asistenta, prenosi The Wall Street Journal.
"Bilo mi je neprijatno. Volio bih da mi je sjećanje dobro kao što je nekad bilo", rekao je dr Shields i dodao da je čuo smijeh studenata kada je izgovorio pogrešno ime. Boreći se da se što prije oporavi dr Shields koji ima 32 godine, istražuje pamćenje i, kad mu se ovo dogodilo, bio je usred predavanja o tome kako stres djeluje na kognitivne (spoznajne) sposobnosti.
Privremena kratkotrajna zaboravnost ovih dana sve je češća pojava kod sve većeg broja ljudi, tvrde stručnjaci. Ne možemo se sjetiti jednostavnih stvari, imena prijatelja ili saradnika koje dugo nismo vidjeli, riječi koje bi trebale da nam budu poznate, pa čak i obavljanja nekih rutinskih stvari koje smo prije radili bez razmišljanja.
Živimo u trenutku velikih promjena nakon zatvaranja i svega ostalog što je donijela pandemija koronavirusa, a tu je i rat u Evropi. Sve te promjene troše našu kognitivnu energiju, čak i više nego što mislimo, tvrde neuronaučnici. Zato, nije čudno ne možemo da se sjetimo šta smo jeli za doručak. Naši se umovi bore sa ovim prelaznim trenucima, prenosi index.hr.
"Naši su mozgovi trenutno kao računari sa previše otvorenih tabova. To usporava našu moć da obrađujemo podatke, a sjećanje je jedno od područja koja su pogođena", govori Sara C. Mednick, neuronaučnica i profesorica kognitivnih nauka na kalifornijskom univerzitetu Irvine.
Stres uzeo danak
Hronični i kumulativni stres u posljednje dvije godine uzeo je danak. Istraživanje koje vodi dr. Shields pokazalo je da ljudi koji su pogođeni stresom imaju problema s pamćenjem. Stres negativno utiče na našu pažnju i san, a to posljedično utiče i na pamćenje. Isto tako, hronični stres može oštetiti mozak i izazvati dodatne probleme s pamćenjem, govori dr. Shields, profesor na odjsjeku za psihološke nauke na Univerzitetu u Arkansasu.
Takođe, more informacija koje dolaze s različitih kanala zakrčuju naše mozgove. Jako teško zadržavamo pažnju jer neprestano skrolujemo po telefonima dok istovremeno radimo druge stvari, a to nam, tvrde naučnici, otežava da dugotrajno zabilježimo konkretna sjećanja. Tu je i jednoličnost naših života u vremenima pandemije. Kako bismo se uopće mogli prisjetiti određenog događaja ako je svaki dan isti?
"Noviteti pogoduju pamćenju. Kad se sva naša iskustva stope u jedno, teško se prisjetiti pojedinačnih trenutaka", rekao je za The Wall Street Journal Zachariah Reagh, kognitivni neuronaučnik i profesor psihologije na Univerzitetu Washington u St. Louisu.
Šta uraditi kako biste popravili pamćenje?
Michelle Triant (39) krivi dvije godine kovida za to što je nedavno zaboravila kako se zove jedan dio njenog tijela. Kada ju je četverogodišnja kći upitala "Mamice, jesam li rasla u tvom trbuhu?", Triant je osjetila da je to idealna situacija za lekciju iz anatomije i pokušala da objasniti. "Ne, srce, ti si zapravo rasla u...", ali nije mogla da se sjeti. U tom je trenutku je počela da zamuckuje, nadajući se da će se prisjetiti riječi.
Njezina sedmogodišnja ćerka je viknula: "Želi da kaže materica. Bebe rastu u maminoj maternici, ali joj raste trbuh pa te to malo zbunjuje".
"Da mi je barem da imam pamćenje prvačića", rekla je gospođa Triant.
Pamćenje postaje gore s godinama, ali naučnici ne znaju kada tačno jer ljudi kognitivno drugačije stare.
Neke studije pokazuju da je pamćenje najbolje kod ljudi u dvadesetima i nakon toga sistematski propada dok neka druga istraživanja pokazuju da najveći pad počinje oko šezdesete. Ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, treba da posjetite ljekara, naročito ako i drugi primjećuju vašu zaboravnost.
Stručnjaci imaju nekoliko preporuka o tome šta treba raditi kako biste popravili pamćenje.
Ne forsirajte
Ako se prisiljavate da se nečega prisjetite, to je kontraproduktivno. Postaćete frustrirani, a ta frustracija emocionalnom dijelu mozga dopušta da preuzme djelove mozga koji su zaduženi za sjećanja, govori Jennifer Kilkus, klinička psihološkinja i profesorica psihijatrije u medicinskoj školi Yale. Dajte sebi vremena, duboko udahnite, smirite misli i pokušajte kasnije.
Prestanite s multitaskingom
Teško se sjetiti ili zapamtiti bilo šta ako obavljate više stvari odjednom, govori dr. Kilkus. Maknite telefon, a to će vam pomoći i da kontrolišete pretjerani dotok informacija. Radite stvar po stvar. Obratite pažnju na male stvari koje odrađujete automatizmom, kao što je, recimo, pranje zuba.
"Kad vježbate obraćanje pažnje u trenucima koje ne smatrate bitnima, postaće lakše u trenucima koji su bitni", zaključuje dr. Kilkus.
Smirite mozak
Ovo će ojačati frontalni režanj koji je uključen i kod pamćenja i prisjećanja, ali i kod regulacije stresa, govori dr. Mednick. Ona preporučuje meditaciju na dnevnoj bazi, jogu ili jednostavno kontrolu disanja, barem deset minuta dnevno. Prošetajte prirodom. Povežite se s onima koje volte, dugo pričajte, zagrlite nekog, uživajte u seksu. Intimnost smanjuje stres jer se osjećate sigurno i zbrinuto, kaže Mednick. Naspavajte se jer to čisti vaš um od štetnih stvari koje vam blokiraju mentalne procese.
Budite društveno prisutni
Budite potpuno pažljivi kad razgovarate s ljudima. To će vam pomoći da se bolje prisjetite onoga što ste željeli da kažete jer vam um neće biti rastrzan i prezaposlen pa ćete se i lakše prisjetiti šta je izrečeno.
Zato, sklonite telefon, isključite TV i obratite pažnju na ono što vam ljudi govore, nemojte samo čekati svoj red da pričate.
"Svakom razgovoru moramo pristupiti s namjerom. Ako nemamo duboku povezanost, kako uopšte možemo da očekujemo da ćemo se prisjetiti šta se dogodilo?", zaključuje dr. Jeanine Turner, profesorica komunikacije na Univerzitetu Georgetown.
Bonus video:
