Tokom velikih vrućina kardiovaskularni pacijenti posebno su izloženi riziku. Razlog za to je njihova veća sklonost ka dehidraciji – uzrokovana nedovoljnom konzumacijom tečnosti, znojenjem ili gubitkom elektrolita, objasnila je tokom gostovanja u Magazinu na Prvom Radio Beograda dr Milica Vukićević, specijalista interne medicine.
"Kod pacijenata sa arterijskom hipertenzijom, koji su imali optimizovanu terapiju, nerijetko dolazi do pada pritiska što uslovljava promjenu terapije. Sa druge strane, pacijenti sa srčanom slabošću posebno su rizična grupa koja svoje zdravstvene tegobe može pripisati vremenskim prilikama. Oticanje nogu, nedostatak vazduha, zamaranje – simptomi su zbog kojih bi trebalo da se jave ljekaru koji će odrediti adekvatnu terapiju", kaže dr Vukićević.
Doktorka ukazuje da, uz pomenute kategorije pacijenata, visoke temperature utiču i na zdravstveno stanje osoba sa koronarnom bolešću, odnosno suženjima krvnih sudova srca, onih koji su imali infarkt miokarda, koji imaju anginu pektoris, ili onih koji poslije infarkta srčanog mišića imaju stabilnu koronarnu bolest.
Zbog toga za pacijente sa pomenutim smetnjama nijesu preporučljive nagle promjene temperatura – ne bi trebalo da izlaze iz rashlađenih klimatizovanih prostorija na visoku temperaturu i obrnuto. Dr Vukićević ne preporučuje ni nagli ulazak u hladnu vodu, a ni tuširanje hladnom vodom, jer temperaturne promene dovode do širenja ili suženja krvnih sudova – što je za njih veoma opasno.
Generalno, kardiovaskularni bolesnici jesu, prema njenim riječima, populacija koja bi trebalo da više povede računa u periodu visokih temperatura, ali i u prelaznim periodima – kada su niže tempertaure, za koje su karakteristični „skokovi“ krvnog pritiska.
Samokontrola vrijednosti krvnog pritiska u kućnim uslovima i aktivno bavljenje bolešću jeste preporučljivo u svako doba godine i za sve pacijente.
Dr Vukićević navodi da najčešći simptomi srčane slabosti jesu zamaranje, osećaj nedostatka vazduha, u nekim situacijama i gušenje, kašalj, iskašljavanje – nekada i sukrvičavog sadržaja, oticanje nogu usljed prisustva viška tečnosti, povećanje tjelesne težine, nerijetko i oticanje trbuha. Osim toga, pacijenti mogu imati i niže vrijdnosti krvnog pritiska, često je i prisustvo aritmije.
Ona ističe da je važno da se na vrijeme prepoznaju simptomi srčane slabosti, ali i da se pridružene bolesti drže pod kontrolom.
Dr Milica Vukićević naglašava da su u periodu visokih temperatura česta stanja dehidriranosti, hipoglikemije, niskih vrijednosti šećera u krvi i kolapsna stanja. Prva pomoć osobi kojoj je neophodna pomoć, aprije dolaska hitne pomoći, podrazumijeva provjeru pulsa i disanja, trebalo bi je položiti na bok, nikako na leđa.
Kod kolapsnih stanja često je nekada dovoljno da se noge podignu iznad ravni ostatka tijela i tako uspostavi bolji dotok krvi, što utiče na porast krvnog pritiska i poboljšanja opšteg stanja. Prskanje vodom nije škodljivo, ne može da odmogne.
Dr Vukićević savetuje da se tokom perioda vrućina uzima dovoljno tečnosti, prije svega čiste vode, ali i čaja, sokova, kafe. Kaže da je neophodna rehidracija i zadovoljavajuća ishrana. Konzumacija alkohola se ne preporučuje, kao ni cigarete.
Najčešći kardiovaskularni postkovid simptomi su zamaranje, nepravilan rad srca, pojava srčanih aritmija, precizira dr Milica Vukićević. Kaže da nije rijetko da u sklopu postkovid sindroma postoje kardiovaskularna stanja i bolesti – trombotična stanja, upale srčanog mišića ili maramice. Ako je jedan ekstremitet (noga ili ruka) širi, topliji ili bolan to je indikator nekog vida tromboze. Savjetuje da se svako ko primijeti pomenute simptome obrati ljekaru koji će odrediti adekvatnu terapiju.
Bonus video:
