Studija koja ukazuje na to da depresija nije prouzrokovana niskim nivoom „hormona sreće" serotonina, uvrstila se među popularnije medicinske članke, što je izazvalo talas pogrešnih tvrdnji o antidepresivima. Psihijatri tvrde da nizak nivo serotonina nije uvijek uzrok depresije, ali da antidepresivi mogu da pomognu.
Neki su studiju tumačili tako što su zaključili da antidepresivi ne djeluju popravljanjem hemijskog disbalansa ili da, zapravo, nemaju nikakvo dejstvo. Doktori su u strahu da bi u konfuziji ljudi mogli naglo da prestanu da uzimaju ljekove, i time rizikuju ozbiljne posljedice stresnog odvikavanja
Iako istraživanje zapravo ne pokazuje da ljekovi nisu efikasni, među reakcijama su različita razmatranja o uzrocima i nastanku depresije, liječenju, kalkulisanje neželjenim efektima.
U psihijatriji je odavno poznato da nizak nivo serotonina nije glavni uzrok depresije, pa aktuelna studija o tome zapravo – ne kaže ništa posebno novo. Ipak, neuobičajeno burna reakcija javnosti, sugeriše da je to bila velika vijest za mnoge.
U Nacionalnom institutu za razvoj metoda liječenja (NICE) kažu da se terapija antidepresivima ne smije prekidati naglo, osim u hitnim slučajevima, dok postepeno smanjenje doza može umanjiti simptome odvikavanja, prenosi RTS.
Šta je istraživanje pokazalo?
Najnovije istraživanje je obuhvatilo 17 studija. Zaključeno je da ljudi sa depresijom nemaju različite nivoe serotonina u mozgu u poređenju sa osobama koje ne pate od depresije.
Nalazi tako sugerišu da način na koji bi ljekovi mogli da djeluju – ispravljanjem nedostatka – treba da se isključi. Ipak, mehanizmi djelovanja supstanci u ljekovima se razlikuju.
„Mnogi od nas znaju da uzimanje paracetamola može biti od pomoći kod glavobolje, i mislim da niko ne vjeruje da su glavobolje uzrokovane time što nemamo dovoljno paracetamola u mozgu”, objasnio je dr Majkl Blumfild, piše BBC.
Istraživanja sugerišu da antidepresivi djeluju „samo malo više od placeba”, pa se među istraživačima vode debate o tome koliko je ta razlika značajna.
Činjenica je da među pacijentima ima onih koji imaju mnogo bolje rezultate dok su na terapiji antidepresivima u odnosu na druge, a ljekari jednostavno nemaju dobar način da saznaju – da li će se, i kojoj meri, poboljšanje stanja desiti, u momentu kada riješe da im prepišu lijek.
Neki ljudi koji uzimaju antidepresive kažu da su im ljekovi pomogli tokom krize mentalnog zdravlja ili im omogućavaju da svakodnevno kontrolišu simptome depresije.
Profesorka Linda Gask sa Kraljevskog koledža za psihijatriju kaže da su antidepresivi „nešto što pomaže mnogim ljudima da se brže osjećaju bolje, posebno u kriznim situacijama”.
Međutim, jedan od autora novog istraživanja o serotoninu, prof. Džoana Monkrif ističe da je većina istraživanja farmaceutskih kompanija kratkoročna, tako da se malo zna o tome koliko dobro ljudi funkcionišu i kako reaguju na dalju terapiju, nakon prvih nekoliko mjeseci.
„Važno je da se pacijentima kaže da njihovo stanje treba redovno da se prati, i da terapija antidepresivima neće trajati duže nego što je to zaista neophodno. Ipak, u praksi, to se ne dešava često”, dodala je dr Gask.
Neliječenje depresije nosi brojne rizike, dok će, s druge strane, neki ljudi iskusiti ozbiljne nuspojave od korišćenja antidepresiva – koje, kako autori nove studije o serotoninu kažu, treba što bolje pojasniti pacijentima.
Među neželjenim efektima su suicidalne misli, pokušaji samoubistva, seksualna disfunkcija, emocionalno otupljenje, nesanica... naveli su iz Instituta za razvoj metoda lečenja.
Od prošle jeseni, britanskim ljekarima je rečeno da prvo treba da ponude psihoterapiju, vježbe ili meditaciju ljudima sa lakšim slučajevima depresije, prije nego što probaju da im pomognu ljekovima.
Kako je novo istraživanje prihvaćeno
Tipičan pogrešan odgovor na studiju je tvrdnja da je studija pokazala da je prepisivanje antidepresiva „izgrađeno na mitu".
Studija uopšte nije razmatrala upotrebu antidepresiva. Serotonin igra ulogu u raspoloženju, tako da njegovo „podešavanje” može učiniti da se ljudi osećaju srećnije, barem kratkoročno, čak i ako nisu imali vrlo niske nivoe tog hormona u početku. Takođe, serotonin može pomoći mozgu da uspostavi nove neuronske veze, piše bbc.com.
Drugi tvrde da nova studija pokazuje da depresija nikada nije bila bolest, već da je u pitanju „obična reakcija ljudi na dešavanja u njihovom okruženju”.
„Naravno da je depresija bolest, ali i reakcija na spoljašnost. Takođe, i genetika utiče na naš odgovor na stresne situacije”, kaže dr Mark Horovic, jedan od autora rada.
Međutim, Zoe iz Australije koja pati od depresije i ima psihotični poremećaj, kaže da je preimenovanje depresije u „nesreću” koja bi nestala ako „samo riješimo sve društvene probleme” previše pojednostavljeno objašnjenje, i da zanemaruje ljude sa težim mentalnim bolestima.
Zoe kaže da je pronašla ljekove, uključujući antidepresive, koji utiču na kvalitet njenog života i da je uspjela da napravi „kalkulaciju” da su nuspojave „vrijedne toga” kako bi se izbjegle teške epizode poremećaja koje ima.
I to je jedna stvar oko koje se slažu svi stručnjaci koji su govorili za BBC News – pacijenti moraju da imaju više informacija i bolja objašnjenja, kako bi mogli da naprave teške i važne proračune i donesu odluke u dogovoru sa svojim ljekarom.
Bonus video:
