Ne plašite se da kažete “ne” i nemojte se zbog toga osjećati loše. Postavljanje granica uvijek igra važnu ulogu, a u ovom periodu godine je još značajnije.
Pretpraznična depresija je sastavni dio euforije u koju ljudi upadaju u periodu prije novogodišnjih i Božićnih praznika. Radost, pokloni, ukrasi, zahvalnost, nada, lijepe želje za budućnost - pozitivne stvari koje su oko nas, kod velikog broja osoba mogu pokrenuti i potpuno suprotne osećaje, uz visok nivi stresa pa i depresiju.
Šta sve mogu da budu razlozi za pretprazničnu depresiju?
Velika očekivanja od praznika, ali i velike obaveze. Previše posla, gužve, pritisak da se pronađu i kupe savršeni pokloni, obaveza da bar tada provodimo vrijeme sa rođacima i prijateljima… Dodatni stres može biti i neko pretpraznično ili praznično putovanje. Kraj godine je, tu su brojne poslovne obaveze koje treba završiti da bismo išta planirali… Sa druge strane, tu su i preispitivanja o tome šta nismo uradili a mogli smo, potrošenost duha i tela u godini koja odlazi. Tmurno i hladno vrijeme nas više drži u zatvorenom prostoru. Konačno, tuga zbog voljenih osoba koje nisu sa nama iz različitih razloga, prije praznika i za vrijeme njih se logično intenzivira.
Izazovi su brojni, pa nije ni čudo što naše mentalno zdravlje može biti ozbiljno pogođeno u pretprazničnoj i prazničnoj euforiji. Evo nekoliko savjeta kako da mentalno zdravlje u ovom periodu godine ipak koliko-toliko sačuvamo.
1. Pretpraznična depresija uzmiče pred redovnim režimom obaveza i ustaljenih rutina
Iako praznici ubrzavaju tempo života, potrudite se da koliko možete ostanete u svom regularnom režimu. To važi za poslovne obaveze, ali i druženje, kupovinu u terminima u kojima ste navikli da to činite, odlazak na spavanje, vežbanje. Ako imate neki terapijski režim, nikako nemojte prestajati sa primenom terapije.
”Iskakanja” će neminovno biti, ali što manje remećenje vaše uobičajene životne rutine neće ostaviti previše vremena za lutanje po lavirintima “crnih misli” ili preispitivanja. Umjesto da posle (ne)planiranog druženja legnete u krevet, nemojte propustiti svoj termin za trening, vježbanje ili šetnju.
2. Odbijte obaveze za koje nemate kapaciteta
Ne plašite se da kažete “ne” i nemojte se zbog toga osjećati loše. Postavljanje granica uvijek igra važnu ulogu, a u ovom periodu godine je to još značajnije. Mnogi će željeti da vas “ubace” u vrtlog svojih aktivnosti ili planova, što poslovno, što u cilju zabave. Ako nemate snage za bilo šta od toga, jednostavno se izvinite i recite. I najvažnije: nemojte se zbog toga osjećati loše.
Takođe, slobodno recite “ne” stvarima za koje niste zainteresovani i za koje nemate vremena, energije ili novca. To gotovo nikada nije lako, ali je za mentalno zdravlje duhovito kao malo šta drugo.
3. Usamljenost i pretpraznična depresija idu ruku pod ruku
Pronađite neke dobre stvari iz samoće, ali nikako nemojte dozvoliti da se pretvori u usamljenost. Ako ste zaista usamljeni, ovaj osjećaj može da se uveća i intenzivira tokom praznika ukoliko nemate porodicu ili prijatelje sa kojima biste proveli dane praznika. Sigurno je da će vam voljena osoba nedostajati ako ste odvojeni, ili ste možda doživeli gubitak i taj neko više nije, niti će biti tu.
Ne postoji idealno, a ni jednostavno rešenje za usamljenost, ali postoje neki načini na koje možete ublažiti bol. Za neke, to može biti volontiranje ili pronalaženje drugih načina da se uključe u neku zajednicu (sport, ples, planinari, putovanja u grupi…). Za druge, u odnosu na tip ličnosti, to su možda neki novi rituali koji će pomoći se da uživa u nekim aktivnostima čak i ako smo sami. Uglavnom se odnose na angažovanje kreativnih potencijala (ručni radovi, slikanje, vajanje, baštovanstvo…).
4. Radite stvari koje vas raduju i ispunjavaju
Mnogi aspekti praznika su stresni, ali mnoge praznične tradicije i aktivnosti ne moraju da čine da se osjećamo loše. Spremanje hrane ne mora biti mučan ritual. Ako ne možete da postignete da spremite sve, neka vam neko pomogne, ili poručite ostatak. Ni zbog toga se nemojte osjećati loše.
Ukrašavanje radnog ili kučnog prostora mnoge ljude raduje. Odlazak u crkvu ili drugi vjerski objekat takođe. Ako imate vremena i mogućnosti, volontirajte, donirajte igračke ili hranu za djecu ili životinje. Razmišljanje o lijepim uspomenama na praznike, prepričavanje događaja iz djetinjstva sa braćom i sestrama ili pregledanje foto-albuma može da izazove lijepe emocije. Ali, ako vas podsjeća na neke teške trenutke, nemojte to raditi i recite da vas uznemirava. Možda još uvijek niste spremni da se sa nekim činjenicama suočite i to je potpuno u redu. Uživajte u prazničnoj muzici, idite na koncert, igrajte.
5. Budite umjereni u svemu
Sve radite umjereno. Brinite o svom tijelu, ali i duhu, jer to ne ide jedno bez drugog. Lako je, posebno u vrijeme slava i praznika pretjerati sa slatkom ili slanom hranom, alkoholom i ostajanjem do kasno. U trenutku će nam se činiti da uživamo, ali to nas može učiniti iscrpljenim, razdražljivim, pa i sa osjećanjem krivice dan posle. Treba pronaći ravnotežu i balans iako to ne izgleda lako. A ne izgleda jer nije, i ovakvim iskušenjima ne može da se odupre svako.
6. Držite se provjerenih, pozitivnih ljudi
Budite u kontaktu sa ljudima koji vam prijaju. Mnogi ljudi osjećaju obavezu da provode vrijeme za vreme praznika i sa negativcima ili članovima porodice i rođacima sa kojima nisu u dobrim odnosima. Ako možete, pokušajte da minimizirate vreme koje provodite sa teškim ili toksičnim ljudima i provodite ga sa onima koji ne izazivaju negativne emocije.
7. Ne težite savršenstvu, jer ne postoji
Praznici su ispunjeni očekivanjima. Svakako bi bilo lijepo kada bismo mogli da učinimo da i praznici i sve drugo prođe savršeno, ali obično su to želje zasnovane na nerealnim očekivanjima.
Kada očekujemo savršenstvo od sebe i drugih, sigurno ćemo biti razočarani. Umjesto toga, možemo da postavimo realnija očekivanja i podignemo nivo empatije bilo da mi nismo nešto učinili kako treba, ili su se u toj poziciji našli drugi ljudi. U redu je imati planove, želje i očekivanja. Ali, život ponekad ide pravcima koji su daleko od naših savršenih planova. I u takvim situacijama moramo da idemo dalje, bez mnogo osvrtanja za onim što je bilo.
8. Sreća je u malim stvarima, budimo zahvalni
Cijenite male stvari. Često ono što je dobro uzimamo “zdravo za gotovo” i patimo za onim što nemamo. Svakodnevno izražavanje zahvalnosti za ono što imamo je jedan od odličnih načina da ostanemo mentalno i fizički zdravi, podignemo svoje samopouzdanje i svjesnost o tome ko smo i šta smo. Psiholozi kažu da je to jednostavno uraditi: pomislimo na neke tri stvari na kojima smo zahvalni i to glasno izgovorimo svakog dana, neposredno prije spavanja ili ujutro.
Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 29. decembra, u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.
Bonus video:
