Ako se jednog jutra probudite, pogledate se u ogledalo i zapitate se kada ste odjednom toliko ostarjeli, ne bi se baš moglo reći da vam se to samo čini. Prema novim istraživanjima molekularnih promjena povezanih sa starenjem, ljudi doživljavaju dva drastična pika starenja, jedan u prosječnoj starosti od 44 godine, a drugi u prosječnim gosinama oko 60.
"Ne mijenjamo se samo postepeno tokom vremena, postoje neke zaista dramatične promjene kad uđemo u te konkretne godine. Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i rane 60-e. I to je istina bez obzira na to koju klasu molekula gledate", kaže Michael Snyder, genetičar na Univerzitetu Stanford i viši autor studije objavljene u časopisu Nature Aging.
Bolesti i starenje
Starenje je povezano s rastućim rizicima od svih bolesti pa je ovo područje vrlo interesantno naučnicima kako bi bolje razumjeli koje se promjene događaju i kako bi mogli bolje da ublaže i liječe bolesti koje nam s godinama dolaze.
Primijetili su da u nekim stanjima, poput Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne raste postepeno, već naglo eskalira nakon određenih godina. Uz pomoć biomarkera starenja (RNK, proteine, lipide i mikrobioma crijeva, kože, nosa i usne duplje) mogli su da identifikuju proomjene.
Nagli skok u starenju oko 44. godine povezan je s lipidima, reakcijom na kofein i alkohol, kao i kardiovaskularnim bolestima i disfunkcijama kože i mišića. Skok u ranim 60-ima bio je povezan s metabolizmom ugljienih hidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, imunološkom regulacijom i funkcijom bubrega.
Sredina 40-ih obično je vrijeme kada žene počinju da prolaze kroz menopauzu ili perimenopauzu, ali istraživači su to isključili kao glavni faktor: i muškarci su takođe prošli kroz značajne molekularne promjene u istim godinama.
"To sugeriše da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama uočenima kod žena u srednjim 40-ima, vjerovatno postoje drugi, značajniji faktori koji utiču na te promjene i kod muškaraca i kod žena", objasnio je glavni autor studije, Xiaotao Shen s Tehnološkog univerziteta Nanyang u Singapuru i naglasio da bi identifikovanje i proučavanje tih faktora trebalo da bude prioritet za buduća istraživanja, prenosi Jutarnji list.
Bonus video:
