Istraživanje naučnika sa Univerziteta Virdžinija (UVA) pokazalo je kako je glavni faktor razvoja poremećaja iz autističnog spektra, odnosno koji izaziva autizam, mikrobiom majki tokom trudnoće.
Ovo otkriće otvara mogućnost smanjivanja rizika za autizam kod djece uz odgovarajuće promjene u ishrani trudnica ili uzimanje odgovarajućih probiotika.
Naime, naučnici su uspjeli spriječiti razvoj neuronaučnih poremećaja sličnih autizmu kod laboratorijskih miševa. Otkrili su da mogu zaustaviti razvoj takvih poremećaja blokiranjem određene upalne molekule koju proizvodi imunološki sistem.
Rizik je smanjen pomoću blokiranja određene upalne molekule interleukin-17a, koju stvara odbrambeni sistem organizma. Mišljenja su kako bi se autizam takođe mogao spriječavati tako da se inhibira stvaranje te molekule. Međutim, treba naglasiti da je istraživanje ovih procesa još u ranoj fazi, što znači da tek treba utvrditi hoće li druga metoda imati određenih neželjenih nuspojava. Osim toga, stručnjaci imaju u planu istražiti učestvuju li u ovom procesu i neke druge molekule.
"Utvrdili smo da je mikrobiom ključni faktor u određivanju sklonosti autističnim poremećajima, što ukazuje na to da bismo mogli ciljati majčin mikrobiom ili upalnu molekulu IL-17a. Molekula bi se takođe mogla koristiti kao biomarker za ranu dijagnozu", kazao je dr sc. Džon Lukens sa Odjela za neuronauku na UVA.
Lukens i saradnici su otkrili složen odnos između zdravlja mikrobioma trudnice i zdravog razvoja djeteta.
"Mikrobiom može oblikovati razvoj mozga na više načina. On je zaista važan za usmjeravanje kako će imunološki sistem potomstva reagovati na infekcije, povrede ili stres", rekao je Lukens.
NEMA POVEZANOSTI IZMEĐU VAKCINISANJA I AUTIZMA
Ali, nezdravi mikrobiom u majci može stvoriti probleme. Lukensovo otkriće pokazuje da može dovesti do toga da njeno nerođeno dijete bude podložno neurorazvojnim poremećajima. Naučnici su otkrili da je molekula IL-17a ključni faktor u razvoju simptoma sličnih autizmu kod laboratorijskih miševa.
Dobra vijest je da se mikrobiom može lako mijenjati, bilo putem prehrane, dodataka probiotika ili transplantacijom uzoraka. Svi ti pristupi nastoje vratiti zdravu ravnotežu među različitim mikroorganizmima koji žive u probavnom sistemu. Drugi pristup, blokiranje IL-17a, puno je rizičniji jer ta upalna molekula ima važnu ulogu u odbrani organizma od upalnih procesa. Stoga bi "igranje" njome moglo imati opasne i neželjene posljedice.
Lukens ističe da novi rad, iako pokazuje povezanost neurorazvojnih poremećaja i odbrambenog sistema, ni na koji način ne ukazuje na povezanost između vakcinisanja i autizma.
"Postoji definitivna veza između imunološkog odgovora i razvoja mozga. Međutim, to nema veze s vakcinisanjem. To se dešava mnogo ranije", pojasnio je Lukens, prenosi B92.
Bonus video:
