Širenje NATO-a nije prepreka za novu krizu na Balkanu

Pristupanje Makedonije NATO-u označava kraj duge bitke, ali prekrajanje mape regiona, na način koji bi zadovoljio sve aktere, i dalje je gotovo nemoguć zadatak, ocjenjuje britanski „Tajms”.

List piše da su na posljednjoj zajedničkoj fotografiji NATO saveznika, za razliku od ranijih, osmijesi iskreni, a osjećaj olakšanja opipljiv jer je potpisivanje protokola o pristupanju Makedonije vojnom savezu označilo rijetku pobjedu Zapada u regionu koji se ponovno našao na prvoj liniji sporenja velikih sila i u opasnosti da se uruši pod pritiskom. Opisujući bivšu Jugoslaviju kao slagalicu sastavljenu od sedam djelova - šest bivših republika plus Kosovo, „Tajms” piše da se, dvije decenije od okončanja balkanskih ratova, Evropska unija i NATO dodvoravaju novorođenim državama ulažući milijarde dolara i obećavajući članstvo, u nadi da će time garantovati mir i rješenje pitanja granica.

Sa izvjesnim ulaskom Makedonije u NATO i vjerovatnoćom da će ona uskoro početi i pristupne pregovore sa EU, sjeverni i južni djelovi slagalice - Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Makedonija su uklopljeni. Međutim, ostaju Srbija, Bosna i Kosovo kao srce regiona i mjesto na kojem bi i dalje sve moglo poći naopako, ocjenjuje britanski dnevnik. List podsjeća da su tokom prošle godine predsjednici Srbije i Kosova pregovarali iza zatvorenih vrata o sporazumu o razmjeni teritorija, ili kako oni to zovu, „korekciji granice”, ali da „ipak, crtanje karte nije tako jednostavno”.

„Tajms” navodi i da bi, ako bi dogovor bio postignut, Beograd priznao nezavisnost Kosova, otvarajući put Srbiji da se pridruži EU, pa je taj plan podržala visoka predstavnica EU Federika Mogerini.

Podsjeća na riječi lidera kosovske opozicione stranke Samoopredjeljenje, Aljbina Kurtija: „Ako se ostvari dogovor o razmjeni teritorija, posljedice za Kosovo i Balkan bi bile katastrofalne. Rasprave o razmjeni teritorija, kao što smo naučili iz istorije regiona, često vode do raseljavanja stanovništva na osnovu etničke pripadnosti prije nego do promjene granica. Dobro znamo da nas to više približava ratu nego miru.”

U analizi britanskog lista se navodi da kosovski plan „udahnjuje novi život secesionističkim ambicijama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. A, ako bi odmotavanje počelo, malo je vjerovatno da bi se tu završilo: neriješeni sporovi ostaju oko svih granica u bivšoj Jugoslaviji, osim granica Crne Gore sa Bosnom i Kosovom, i slagalica od sedam djelova odjednom dobija potencijal da eksplodira na mnogo više”, dodaje se.

„Ne mislim da Federika Mogerini podržava kosovsku razmjenu teritorija iz principa, nego pokušava da ostavi nasljeđe,” kazao je predsjednik sarajevskog Centra za izborne studije Adnan Huskić, misleći na činjenicu da bi ona trebalo da ode sa funkcije nakon izbora za Evropski parlament u maju.

„To je ozbiljan problem jer bi Evropa trebalo da pruža viziju vrijednosti i ideja, ali su umjesto toga odlučili da rade duž postojećih linija rascjepa. Ali zašto misle da će crtanje novih linija biti lako?”

Po ocjeni „Tajmsa”, „vatru dodatno potpiruju Turska, Kina, zemlje Zaliva i, što je ključno, Rusija, koje se nadmeću za uticaj na Balkanu, gdje je strano miješanje dovelo do toga da 20. vijek počne raspadom Otomanskog carstva i završi u krvavom grču etničkih nacionalizama”. „I dok se Kina i zalivske države u velikoj mjeri bave trgovinom i sticanjem imovine, predsjednici Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin su u misiji osvajanja srca i političkog uticaja pa su izgradili saveze sa lokalnim nacionalističkim vođama čija su se retorika i ambicije malo promijenili od 1990-ih”, navodi list.

„Tajms” podsjeća da je tokom prošlomjesečne posjete Srbiji, Putin rekao da se bez Rusije ne može doći do rješenja za Kosovo. „Kako sporazum izmiče Federiki Mogerini dok otkucava sat do evropskih izbora, čini se da se Putin pozicionira kao garant kosovskog procesa. I premda se Kremlj dosad uvijek protivio nezavisnosti Kosova, analitičari kažu da će biti spreman da promijeni pravac ako su nagrada veći uticaj i glavobolja za Zapad”, dodaje se.

„Rusija se ne boji prekrajanja granica - više se boji gubitka uticaja”, rekao je Huskić dodajući da Putinov „uticaj opada u cijelom regionu ali se pregrupiše u Srbiji i Republici Srpskoj”.

Za Aleksandra Vučića i Dodika, Putinova podrška je snažni propagandni instrument među njihovim uveliko rusofilnim stanovništvom. Rusija je u posljednje tri godine povećala svoje obavještajne kapacitete u Srbiji, a u RS finansira ogromnu novu pravoslavnu crkvu.

U analizi se podsjeća da je BiH u decembru napravila prvi korak ka članstvu u NATO i predviđa da će Dodik vjerovatno blokirati taj put. „Ali, u isto vrijeme, i Vučić i Dodik drže jednu nogu na Zapadu, zvanično držeći na stolu izglede za članstvo BiH i Srbije u EU i uzimajući ogromne sume iz pretpristupnih fondova, iako i jedna i druga imaju male šanse da se pridruže u bliskoj budućnosti,” piše „Tajms”.

„Srbija voli ovo: jugoslovenska nesvrstana tradicija iz vremena hladnog rata, manipulisanje suprotstavljenim stranama u hladnom ratu, i dalje je tu i za njih dobro funkcioniše”, izjavio je Kurt Basuner, viši saradnik berlinskog Savjeta za politiku demokratizacije.

„Ali, posljednje što bi trebalo učiniti jeste ulazak u nadmetanje s Rusijom. A ako ovaj dogovor (o Kosovu) prođe, sezona će biti otvorena jer će EU i SAD dati odobrenje za promjene granica”, ocijenio je Basuner.

EU i NATO narodu nude malo, a političkim elitama puno

Kada je riječ o Balkanu, rasprava o razmjeni teritorija, moćni strani prijatelji i uzdržanost EU učvrstili su na vlasti generaciju lidera koji jedva da su se promijenili od okončanja sukoba, ocjenjuje „Tajms”. Navodi se da je kosovski predsjednik Hašim Tači bivši gerilski komandant koga optužuju za trgovinu organima tokom rata 1998-1999. i da će Hag vjerovatno podići optužnici protiv njega u narednim mjesecima.

„Vučić, koji je devedesetih godina za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića bio ministar informisanja, suočava se sa rastućim talasom protesta kod kuće zbog sve autoritarnije vladavine i plana za Kosovo”. Povodom lokalnih izvještaja da bi obojica mogli biti kandidovani za Nobelovu nagradu za mir ako do proljeća razmrse kosovski čvor, britanski list piše da bi im takvo priznaje donijelo „ogroman kredibiliet u sudnici i u briselskim hodnicima, ali da izaziva gorak smijeh u barovima Beograda i Prištine.”

„EU i NATO su se opredijelili za stabilnost u odnosu na demokratiju i odgovornost, tako da opštoj populaciji ne nude puno, ali nude puno političkim elitama”, rekao je njemački analitičar Kurt Basuner.