Hrvatska priprema zakon o lustraciji koji, kako tvrdi potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, neće značiti lov na vještice i ne bi smio da znači progon bilo koga, već niz vodilja da nijedan zločin od maja 1945. ne može ostati nekažnjen.
"Kao što Izrael i danas lovi naciste u poodmakloj dobi, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi lovili zločince iz komunističkog režima”, izjavio je u intervjuu u novom Globusu Tepeš, prenio je Jutarnji list.
Tepeš, inače, zastupnik desne HSP AS kaže da na nacrtu predloga radi Udruženje blajburgovaca "Hrvatski križni put".
Istaknuti član te grupe, koji je trebalo da bude i šef tima za izradu tog zakona, je aktuelni ministar kulture Zlatko Hasanbegović, ali se on, kako je rekao, medijima tim zakonom neće baviti.
"Dao sam ostavku u svim udruženjima u kojima sam delovao te se tako kao ministar neću baviti djelokrugom rada udruženja. Samim tim neću učestvovati ni u radu udruženja Hrvatski križni put", rekao je Hasanbegović.
Jutarnji podsjeća da je Hasanbegović još novembra prošle godine u emisiji Bujica iznio svoj stav o tom pitanju rekavši da je lustracija nužna, posebno nakon slučaja Lex Perković.
“Zbog proizvodnje sistemskog stavnoga zaborava treba javnost podsetiti da je jedna od stvari po kojem će Milanovićeva vladavina ostati zapamćena tzv. Lex Perković, a to je pokušaj onemogućavanja primene evropskog naloga za hapšenje zbog zaštite osumnjičenih jugoslavenskih tajnih službi. Pokazuje da je lustracija nužna i temeljni preduslov za društvenu katarzu i suočavanje s baštinom jugokomunizma i njegovih posljedica do danas”, kazao je Hasanbegović.
U Hrvatskoj je još 1999. postojala ideja da se donese sličan zakon, ali je tada vladajući HDZ to odbio. Međutim, sadašnji vrh HDZ-a, na čelu s Tomislavom Karamarkom, nekoliko je već puta javno govorio o potrebi donošenja zakona.
“Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego promjena društvene klime i zauzimanje za istinu, naša je odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima pre 90-ih godina”, stav je predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
I dok vrh HDZ-a, te HSP AS-a čvrsto podržavaju donošenje ovakvog zakona, koalicijski partneri Most i HSLS ne bi se time bavili, piše Jutarnji.
"Nemamo ništa protiv toga da se saslušaju predlozi naših partnera, da vidimo na koji bi se način to izvelo, ali u ovom trenutku mislim da su za građane važnije teme o ekonomiji", kazao je Jutarnji Miroslav Šimić, prenoseći stav Mosta.
Šef HSLS-a Darinko Kosor pak kaže da se njegova stranka zalaže da svi zaposleni u obavještajnoj službi iz starog sistema koji su učinili bilo kakva krivična djela budu procesuirani odmah, ali prema važećim zakonima.
"Ne vidim nikakav razlog da čekamo neki novi zakon jer svako ko je počinio krivično djelo morao je već odavno biti sankcioniran, a ako nije, to treba odmah napraviti. A ako neko želi da radi zakone za nove političke podjele, takve predloge zakona HSLS apsolutno ne podržava", rekao je Kosor.
Bonus video:
